Svjetsko će gospodarstvo ove godine porasti 3,0 posto, procjenjuju u MMF-u, snizivši procjenu iz srpnja za 0,2 postotnog boda. U 2020. rast bi trebao ubrzati na 3,4 posto, što je za 0,1 postotni bod manje no što su prognozirali u srpnju.

U 2018. gospodarstvo je poraslo 3,6 posto.

U srpanjskim međuprognozama snizili su ih za po 0,1 postotni bod.

Globalno gospodarstvo sinkronizirano usporava i ove će godine porasti najslabijim tempom od globalne financijske krize, primjećuje glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath u bilješci objavljenoj danas na službenom blogu.

"Rast i dalje koče sve izraženije trgovinske prepreke i pojačane geopolitičke napetosti", konstatira Gopinath, navodeći procjene MMF-a prema kojima će "američko-kineske trgovinske napetosti do 2020. kumulativno smanjiti razinu globalnog BDP-a za 0,8 posto".

Slabašan rast u Njemačkoj, stagnacija u Italiji

U MMF-u pritom za skupinu razvijenih gospodarstava ove godine predviđaju rast od 1,7 posto, za 0,2 postotna boda slabiji u odnosu na srpanjsku procjenu. Istu dinamiku rasta očekuju u idućoj godini, u skladu s procjenom iz srpnja.

U SAD-u bi rast trebao usporiti na 2,4 posto, s 2,9 posto u 2018., čime je srpanjska procjena snižena za 0,2 postotna boda. Za isto toliko je pak podignuta procjena rasta za 2020., na 2,1 posto.

U eurozoni će rast u 2019. usporiti na 1,2 posto, čime je srpanjska procjena snižena za 0,1 bod. Iduće godine gospodarstvo bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo porasti 1,4 posto, za 0,2 postotna boda slabije no što su u MMF-u prognozirali u srpnju.

U prošloj je godini 19-člano gospodarstvo poraslo 1,9 posto.

Među četiri najveća gospodarstva eurozone najjače će usporiti njemačko gospodarstvo – ove bi godine trebalo porasti 0,5 posto, što bi predstavljalo tek trećinu rasta u 2018. U 2020. rast bi trebao osjetno ubrzati, na 1,2 posto.

Talijansko bi gospodarstvo ove godine trebalo stagnirati, nakon 0,9-postotnog rasta u prošloj godini. Za iduću godinu u MMF-u predviđaju slabašan rast, po stopi od 0,5 posto.

Rast u Europskoj uniji u cjelini u ovoj bi godini trebao usporiti na 1,5 posto, s 2,2 posto u prošloj godini. Iduće godine očekuje se više-manje ista dinamika rasta, po stopi od 1,6 posto.

U skupini novih tržišnih i gospodarstava u razvoju MMF ove godine očekuje 3,9-postotni rast, nakon 4,5-postotnog u prošloj godini. U 2020. trebao bi ubrzati na 4,6 posto.

Industrija i trgovina problematične točke

Glavni je razlog slabljenja globalnog gospodarskog rasta naglo pogoršanje aktivnosti u industriji i globalnoj trgovini, ističe na službenom blogu glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath, dodajući da više carine i dugotrajna neizvjesnost u trgovinskoj razmjeni štete ulaganjima i potražnji za kapitalnim dobrima.

Dodatni je problem pad aktivnosti u automobilskoj industriji zbog niza razloga, uključujući nove standarde emisije štetnih plinova u eurozoni i u Kini koji su prouzročili trajne posljedice, navodi Gopinath.

Uslužni sektor i dalje odolijeva tim slabostima, podržavajući uzlet na tržištima rada i rast plaća i osobne potrošnje u razvijenim gospodarstvima, tumači ona, upozoravajući ipak na prve naznake posustajanja u tom sektoru u eurozoni i SAD-u.

Nužna proračunska podrška

"Monetarna politika igra značajnu ulogu u poticanju rasta", naglašava glavna ekonomistica MMF-a, dodajući da su središnje banke vodećih gospodarstava "primjereno" ublažile monetarnu politiku kako bi smanjile rizike po rast i spriječile osjetnije slabljenje inflacije.

Da središnje banke nisu poduprle gospodarstvo, procijenjene stope svjetskog gospodarskog rasta u ovoj i idućoj godini bile bi za pola postotnog boda niže, naglašava ona.

Pritom poticaj gospodarstvu ne bi smio dolaziti samo iz monetarne politike, dodaje ona, ukazujući na potrebu "fiskalne potpore tamo gdje je to moguće".

"Zemlje poput Njemačke i Nizozemske trebale bi iskoristiti priliku koju pružaju niske kamatne stope i ulagati u društveni i infrastrukturni kapital", poručuje Gopinath.

"U slučaju ozbiljnijeg slabljenja rasta možda će biti potreban i proračunski odgovor koordiniran na međunarodnoj razini", dodaje.

"Zemlje moraju surađivati jer je multilateralizam i dalje jedino rješenje za rješavanje velikih problema, poput rizika povezanih s promjenom klime, te onih na području kibernetičke sigurnosti, izbjegavanja poreza i porezne evazije, kao i prilika i izazova proizišlih iz novih financijskih tehnologija", zaključuje.