Naftne kompanije trebale bi praktički ovoga trenutka prestati s novim projektima eksploatacije nafte i plina ako se globalno zagrijavanje želi držati koliko-toliko pod kontrolom, izvijestila je jučer Međunarodna agencija za energiju (IEA).

K tome, IEA savjetuje drastično povećanje ulaganja u čistu energiju, sa sadašnjih 2 bilijuna dolara godišnje na čak 5 bilijuna dolara do 2030. godine.

Radikalan scenarij

U izvješću pod nazivom “Net Zero” IEA je izložila radikalan scenarij načina kako postići cilj neto nulte emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine, kako je predviđeno Pariškim klimatskim sporazumom.

Podsjetimo, tim sporazumom trebalo bi se spriječiti da globalna temperatura poraste više od 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine. IEA smatra da će za manje od tri desetljeća potražnja za ugljenom pasti za 90 posto, potražnja za plinom će se prepoloviti, a potražnja za naftom smanjit će se 75 posto.

Dave Jones, analitičar klimatskog think-tanka Ember, ističe za Financial Times da je poziv na zaustavljanje novih projekata eksploatacije fosilnih goriva izrazito iznenađujuć, imajući u vidu povijest IEA-e. “Mislim da to nitko nije očekivao od IEA-e. Do sada je ta institucija bila veliki zagovornik fosilnih goriva, pa izaći s ovakvim nečim je zapanjujuće.

Ovo je pravi nož u leđa industriji fosilnih goriva”, ističe Jones.

Iako nalazi IAE-inih izvješća nisu obvezujući, mnoštvo država IEA-ine scenarije uzima kao temelj u definiranju energetske politike. Inače, mnoštvo velikih naftnih kompanija i država-izvoznica nafte do sada je tvrdilo kako se ulaganja u nove projekte trebaju nastaviti kako bi se zadovoljila potražnja rastućih gospodarstava u Aziji i Africi.

Međutim, IEA-ina procjena pada potražnje za ugljenom, naftom i plinom daleko je ozbiljnija nego što je većina proizvođača očekivala. Udjel fosilnih goriva u globalnoj energetskoj ponudi trebao bi pasti sa sadašnje četiri petine na svega petinu do 2050. godine.

S druge strane, energija sunca postat će najveći pojedinačni izvor koji će zadovoljavati 20 posto globalne potražnje. Potrošnja električne energije znatno će porasti i za 30 godina činit će oko polovice ukupne svjetske potrošnje energije. Iako će svjetsko gospodarstvo za 30 godina biti dvostruko veće, trebat će 8 posto manje energije nego danas zahvaljujući poboljšanju energetske učinkovitosti.

“Države čija gospodarstva ovise o prihodima od nafte i plina suočit će se s golemim izazovima”, istaknuo je Fatih Birol, čelnik IEA-e. Zanimljiv je podatak kako izvješće predviđa da će udjel u proizvodnji nafte članica OPEC-a rasti, sa sadašnjih 37 na 52 posto do 2050., iako će globalna potražnja za tim energentom padati.

Stari stroj je stigao

Joeri Rogelj, predavač klimatskih promjena na Imperial Collegu, nazvao je IEA-in scenarij nulte emisije iznimno značajnim. “IEA se koristi kao de facto mjerilo za mnoštvo planova, kako državnih tako i industrijskih”, pojašnjava Rogelj.

Dosadašnja IEA-ina izvješća uglavnom su bila meta žestokih kritika stručnjaka koji se zalažu za borbu protiv klimatskih promjena. Glavni im je prigovor bio što organizacija u svojim procjenama ne posvećuje dovoljno pažnje obnovljivim izvorima energije.

IEA je pozvala i na veliko povećanje ulaganja u niskougljične tehnologije, na čak 5 bilijuna dolara godišnje u idućih 10 godina. “Trebamo povijesni skok investicija”, kazao je Fatih Birol. Dodao je da će taj investicijski val povećati vrijednost svjetskog gospodarstva za 0,4 posto godišnje.

“IEA je spori, zahrđali, prašnjavi stroj i treba mu neko vrijeme da se pokrene. No, stvarno sam sretan što vidim da je IEA stigla na put nultih emisija”, zaključuje Joeri Rogelj.