Veći dio Bangkoka bi mogao poplaviti u idućih dvadeset godina ako globalno zatopljenje ostane na sadašnjoj stopi rasta budući da razina mora raste, a cikloni jačaju, priopćila je Svjetska banka u novom izvješću u srijedu.

Plavljenje 40 posto tajlandske prijestolnice samo je jedno od desetaka negativnih učinaka koji bi se mogli dogoditi, kako je upozorila Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu, ako dođe do daljnjeg zatopljenja za 2 stupnja Celzijusa, a to bi se, kako navodi, moglo dogoditi u idućih 20 do 30 godina.

Svjetska banka pod predsjednajem Jima Yong Kima zauzela je agresivnije stajalište kako bi pokrenula akciju vezanu za klimatske promjene. Kim je rekao da je nemoguće baviti se problemom siromaštva, a ostaviti po strani učinke globalnog zatopljenja.

Ovo izvješće temelji se na ranijoj studiji Svjetske banke objavljenoj u studenome prošle godine koja pokazuje globalni učinak porasta temperature za 4 stupnja Celzijusa do 2100.

"Ovo izvješće daje vam puno opipljiviju procjenu toga što će se u stvarnosti dogoditi", rekla je Rachel Kyte, potpredsjednica banke za održivi razvoj, u izjavi za novinare prije objavljivanja izvješća.

Izvješće se posebice usredotočilo na utjecaj viših temperatura na zemlje u razvoju u subsaharskoj Africi i južnoj i jugoistočnoj Aziji gdje živi većina najsiromašnijeg svjetskog stanovništva.

Usjevi poput pšenice, riže i kukuruza teško se prilagođavaju toplijoj klimi, što bi moglo dovesti do toga da do 2050. godine 25 do 90 posto stanovništva u subsaharskoj Africi bude neishranjeno.

Ekstremne vrućine još će se povećati u južnoj Aziji, a suše bi mogle pogoditi sjeverozapadnu Indiju, Pakistan i Afganistan i smanjiti raspoloživu pitku vodu.

Svjetska banka također je naglasila utjecaj klimatskih promjena na sirotinjske četvrti zbog sve većeg raseljavanja ljudi i seljenja na rubove grada gdje su često izloženi poplava i vrućinama.

"Ovo novo izvješće izlaže zabrinjavajući scenario za dane i godine koji su pred nama, ono s čim bi se mogli suočiti za svog života", rekao je Kim. "Potrebna je hitna akcija ne samo kako bi se smanjile emisije plinova s učinkom staklenika, nego i kako bi se pomoglo zemljama da se pripreme za svijet dramatičnih klimatskih i vremenskih ekstrema."

Svjetska banka je priopćila da je udvostručila svoje troškove za prilagodbu na klimatske promjene prošle godine na 4,6 milijardi američkih dolara kako bi pomogla zemljama i gradovima da naprave plan na koji način će se pozabaviti problemom rasta temperatura.