U žestokoj konkurenciji velikih globalnih događaja, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, nakon svih onih događanja u danima nakon poraza od Joea Bidena, pa i poslije toga, odnio je pobjedu čije ćemo učinke moći mjeriti kad prođu te četiri godine mandata 47. američkog predsjednika. A do 2028. tko živ, tko mrtav.

Šalu na stranu, Amerika je htjela promjenu, a s njom sad kao “deux ex cathedra” stiže i figura koju nismo gledali u toj ulozi za prvoga mandata – Elon Musk, uvjerljivi lider globalnog poslovnog svijeta parkirao je svog ljubimca u dvorištu 1600 Pennsylvania Avenue NW, Washington D. C. kao najvećih pobjednik najvažnijih izbora na svijetu. U pobjedničkom govoru novi-stari predsjednik posvetio mu je precizno izračunatih 17 posto vremena. I Musk se ondje misli zadržati, mada…

Od Morgana do Hearsta
Već duže od jednog stoljeća američki milijarderi utječu ili su pokušavali utjecati na međunarodne odnose. J. P. Morgan koji je u vremenu prije Feda funkcionirao kao one-man središnja banka, velikodušno je pomagao američkim saveznicima tijekom Prvog svjetskog rata odobravajući im pod povoljnim uvjetima vrlo izdašne kredite. Ishod znate.

Iako se Sjedinjene Države nikad nisu priključile Ligi nacija, glavni financijer preteče UN-a bio je John D. Rockefeller. George Soros je pak dobar dio svog bogatstva iskoristio za podršku demokratskim tranzicijama u zemljama bivšeg Istočnog bloka. Ali nitko nikad nije bio u mogućnosti, poput Muska, izravno odlučivati o ishodu jednog rata na način da može dozvoliti ili onemogućiti određenoj strani da koristi njegovu tehnologiju.

Musk nije prvi tajkun koji se povezao s vlašću ili je doprinio ishodu izbora, a povijest pokazuje i da su se mnogi pritom pokajali. Iz netrpeljivosti prema demokratskom kandidatu Williamu Bryanu, industrijalac Andrew Carnegie financirao je kampanje 25. i 26. američkog predsjednika Williama McKinleya i Theodeorea Roosevelta. Zauzvrat je očekivao da ga se nominira bar za glavnog savjetnika za međunarodnu politiku. No, McKinley je stradao kao žrtva atentata u Buffalu, a Roosevelt nije otišao dalje od divljenja Carnegiejevim idejama kako da 20. stoljeće bude “stoljeće mira”.

I Rockefeller je kao vlasnik Standard Oila financirao kampanju Rooseveltu, kao i njegovu nasljedniku Williamu Howardu Taftu, ali nijedan ga nije spasio odluke Vrhovnog suda da mu se ukine monopol. Štoviše, kompaniju su mu “razvodnili” na 34 tvrtke.

Iako je William Randolph Hearst pomogao Franklinu Rooseveltu da se domogne Bijele kuće, nakon što su njegovi mediji tri godine tukli neprekidno po Herbertu Hooveru, Roosevelt mu nije prihvatio nijedan prijedlog. Onda je Hearst udario na Roosevelta. I izgubio.

Pa zašto bi onda Musk prošao bolje od svih njih? Čak i uz činjenicu da je postao kućni prijatelj Donalda Trumpa i da mu na njegovom imanju na Floridi tepaju “Uncle Elon”. U povijesti SAD-a teško je naći osobu od koje je ovisilo toliko vitalnih sektora američkog sigurnosnog i vojnog sustava. Njegove su kompanije među glavnim dobavljačima Pentagona i obavještajnih službi, čak je i svojevrsni monopolist u strateškim tehnologijama za nacionalnu sigurnost. Također, Musk ima želju kreirati globalnu političku snagu na način da usmjeri planetu u smjeru koji mu odgovara.

Kad se stavi na papir sve što radi i sve što posjeduje, a nitko nikad u povijesti kroz kompanije koje zajedno vrijedne više od bilijun dolara nije dosegao osobno bogatstvo od oko 360 milijardi, kad se tome doda enormna energija i želja za sveprisutnošću, pa sad još i prilika da kroz “bromansu” s američkim predsjednikom koji ga trenutačno obožava dobije otvorene ruke za svoje ideje, stječe se dojam da će Musk uskoro biti “svud’ oko nas”. I da živimo u njegovom svijetu, možda i više nego Trumpovom čiji je mandat i tako ograničen. Musk oblikuje automobilsku industriju budućnosti, i to još u Kini gdje se odvija više od polovine proizvodnje Tesle. Dođe li do totalnog trgovinskog rata, Musk će prvi saznati.

Više od polovice satelita u orbiti u njegovu je vlasništvu, Irancima dopušta pritup Starlinku i ne mari za prigovore, u prvim danima ruske invazije 2022. ukrajinskoj je obrani osigurao sigurne komunikacijske kanale čak i na samoj borbenoj liniji. S dronovima u glavnoj ulozi, mogućnosti su na tom polju neslućene, a stručnjaci ističu da je u toj sferi Musk možda i desetljeće ispred konkurencije…

Iako X više nema moć kao ranije Twitter, a konkurencija ga je u nekim stvarima prešišala, i dalje je vodeći komunikacijski kanal kad su politika i izbori u pitanju. Nova igračka, xAI, tek stupa na scenu razvijajući, između ostalog, konverzacijski generativni chatbot s umjetnom inteligencijom koji želi ugraditi u Teslu. I tako dalje…

Strpljenje i diplomacija?
Na papiru sve djeluje fenomenalno, ali… Ideje o obračunu s glomaznim aparatom američke administracije zalogaj je koji mnogi ranije ni uz puno manje ciljeve nisu uspjeli probaviti. Kongres prvi neće prihvatiti sva rezanja. Da bi se mijenjala birokracija, potrebno je puno strpljenja i diplomacije, a čovjeku koji je ušavši u Twitter prvo otpustio 80 posto ljudi to su strani pojmovi.

Pitanje je i koliko će medeni mjesec s Trumpom trajati, a kad je država i Muskov utjecaj na nju u pitanju, dobru je stvar rekao donedavni pomoćnik ministra obrane zadužen za svemir: “Iskustvo je takvo da je SpaceX odličan partner Ministarstva obrane. Ali ako bi SpaceX iz nekog razloga odlučio potpuno zavladati, bio bi to razarajući poslovni potez koji bi ga na kraju obogaljio”.

U prijevodu, država uvijek ima polugu, kad se osjeti ugroženom, isključiti sliku i ton. Musk globalno može utjecati na puno toga. Imat će priliku i bit će tu. Dok se ne kaže drugačije.