Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u petak je raspustio Bundestag i raspisao izbore za 23. veljače, kako su to ranije dogovorili predstavnici parlamentarnih stranaka.

“U teškim vremenima kao što su ova sada, za stabilnost je potrebna vlada sposobna za djelovanje i pouzdana većina u parlamentu”, rekao je Steinmeier i dodao da je uvjeren da su novi izbori pravi put za dobrobit zemlje, piše Deutsche Welle. Da podsjetimo, razlog prijevremenih izbora je činjenica da je njemački parlament prije dva tjedna izglasao nepovjerenje njemačkom kancelaru Olafu Scholzu.

U najvećoj europskoj ekonomiji to je ishod raspada ‘semafor’ kolacije u studenom ove godine. Koaliciju koju su činili Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Slobodna demokratska stranka (FDP), raspala se zbog smjene ministra financija i čelnika FDP-a, Christiana Lindnera, od strane kancelara Olafa Scholza (SPD), zbog stalnih neslaganja oko gospodarskih reformi i proračunske politike.

Proračunsko ograničenje
Njemačka ekonomija, dugo smatrana stabilnim osloncem Europske unije, našla se u složenoj situaciji zbog niza međusobno povezanih problema. Tijekom 2023. godine BDP je stagnirao, najviše zbog pada potražnje za izvozom, energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini i visokim troškovima energije. Industrijska proizvodnja, koja je srce njemačke ekonomije, sve teže odolijeva takvim izazovima.

Poseban udarac osjetile su ključne industrije, poput automobilske i kemijske. Automobilska industrija, suočena s prijelazom na električna vozila, globalnim problemima u opskrbnom lancu te opadajućom potražnjom, nalazi se pred velikim izazovima. Kemijska industrija, s druge strane, trpi zbog visokih cijena plina i energije, što ugrožava proizvodnju i brojna radna mjesta.

Uz to, Njemačka se suočila s problemima proračunskog ograničenja. Ustavno pravilo o ograničenju zaduživanja, poznato kao “Schuldenbremse”, onemogućilo je vladi veća ulaganja u projekte gospodarskog oživljavanja. Situaciju je dodatno zakomplicirala presuda Saveznog ustavnog suda iz 2023. godine, kojom je blokirana prenamjena 60 milijardi eura za klimatske projekte.

Ovaj potez otežao je realizaciju planiranih investicija i doveo do političkih tenzija. Podjele unutar ‘semafor’ koalicije dodatno su zakomplicirale ionako tešku situaciju. Socijaldemokrati (SPD) i Zeleni zagovarali su povećanje javne potrošnje i fleksibilniji pristup proračunskim ograničenjima kako bi se podržali socijalni programi i zelena tranzicija.

Nasuprot tome, FDP je inzistirao na fiskalnoj štednji, smanjenju poreza i održavanju strogih pravila o zaduživanju. Nedostatak konsenzusa rezultirao je dubokim nesuglasicama koje su na kraju dovele do raspada vlade.

Tamošnji političari tako sada kreću u predizbornu utrku za povjerenje birača. Većina kampanje bit će fokusirana upravo na posrnulu ekonomiju. Stefan Seidler, koji u Bundestagu zastupa stranku danske manjine Südschleswigscher Wählerverband (SSW), kazao je za DW: “Osjećamo to kod nas na sjeveru zemlje. Ljudi su ostali praznih džepova, cijene rastu.

Često si više ne možemo priuštiti svakodnevne stvari kao prije. To je naš najveći izazov.”Sličan stav imaju i druge parlamentarne stranke. Četiri ključne stranke, vladajući socijaldemokrati (SPD), njihovi koalicijski partneri Zeleni, konzervativna oporba Unije (CDU/CSU) i FDP – nedavno su predstavile svoje izborne programe, s posebnim fokusom na prihode, gospodarstvo i zapošljavanje.

Stranke Unije CDU i CSU planiraju svojevrsno “oslobođenje gospodarstva”, žele smanjiti porez na dohodak i postupno sniziti porez tvrtkama na 25 posto. Kao i SPD, konzervativci obećavaju da mirovine neće biti smanjene te predlažu da umirovljenici koji žele raditi mogu dodatno zaraditi do 2000 eura bez oporezivanja.

Problem je u tome što bi za ostvarivanje ideja kancelarskog kandidata iz CDU-a Friedricha Merza bile potrebne milijarde eura, pa će ih biti teško ostvariti ako Unija, kao što planira, ostane pri kočnici zaduživanja. Merz je trenutno u prednosti u anketama među biračima i ima dobre šanse da nakon izbora postati novi njemački kancelar.

Veće oporezivanje bogataša
S druge strane, SPD se zalaže za porezne olakšice poduzećima kako bi se potaknula ulaganja. Također želi reformirati kočnicu zaduživanja kako bi bile osigurane milijarde eura za hitno potrebna ulaganja, primjerice u dotrajalu infrastrukturu.

Osim toga, prema njihovom stajalištu, bogataši s imovinom većom od 100 milijuna eura trebali bi plaćati porez na imovinu. Njemačkim Zelenima se tijekom tri godine koalicije sa SPD-om i liberalnim FDP-om često predbacivalo da su ljude previše opteretili svojim ambicioznim planovima za zaštitu klime.

Sada puno manje naglašavaju smanjenje emisija stakleničkih plinova nego tijekom kampanje 2021. godine. I oni su za reformu kočnice zaduživanja, te se zalažu se za subvencije za električne automobile i predlažu novi ‘građanski fond’ za osiguravanje mirovina, koji bi se financirao i iz državnih sredstava. Sigurnost zbog rata u Ukrajini i migracije bit će ostale ključne teme predizborne kampanje.