PlayStation je bio kolosalan hit na tržištu, ali je prije toga njegov tvorac Ken Kutaragi jedva uvjerio proizvođače igara i svoje šefove u Sonyju da će njegova konzola biti uspješna. 

“Svi su nam govorili da ćemo propasti”, priča Kutaragi za AFP u rijetkom intervjuu.

S revolucionarnom 3D grafikom i sadržanijim igrama poput “Tomb Raidera” i “Metal Gear Solida”, uređaj se prvi put pojavio na policama 3. prosinca 1994. godine.

U to doba Nintendova konzola NES i slični strojevi za igrice smatrani su “dječjim igračkama”, kaže 74-godišnji Japanac.

Nemjerljiv potencijal

Gameri u godinu dana globalno zarade 180, filmaši 80 milijardi dolara, a hrvatski je rast na 30 posto

Propulzivni sektor

U susjedstvu broj zaposlenih u ovoj industriji porastao za nevjerojatnih 98 posto u odnosu na 2022. godinu

Popularne igre poput Super Marija bile su dvodimenzionalne, a tehnologija računalno stvorene slike (CGI) bila je rijetkost čak i u Hollywoodu.

“Većina rukovoditelja (u Sonyju) žestoko se protivila konzoli”, strahujući za ugled japanskog diva kao proizvođača vrhunske elektronike, rekao je Kutaragi.

Ni japanski proizvođači igara isprva nisu pokazali interes jer se stvaranje 3D igara u stvarnom vremenu u to doba činilo “nezamislivim”.

Snimanje jednog filma ​​CGI-jem u to vrijeme trajalo je godinu ili dvije, a njegova bi produkcija koštala i desetke milijuna dolara, rekao je.

Kutaragija, tada zaposlenika Sonyja, to nije sprečavalo.

“Željeli smo maksimalno iskoristiti tehnološki napredak u svrhu novog oblika zabave”, rekao je inženjer rado se toga prisjećajući.

Njegova se ambicija isplatila: PlayStation 2 sa 160 milijuna prodanih jedinica bila je najprodavanija igraća konzola na svijetu, a danas je u svojoj petoj generaciji.

Nintendova izdaja

Sony i Nintendo poznati su rivali, ali prije više od tri desetljeća surađivali kako bi stvorili CD-ROM čitač kompatibilan s konzolom Super Nintendo, koja je mogla primati samo kazete.

Uz Nintendovo odobrenje, Sony je razvijao stroj koji može čitati i CD-ove i kasete, s radnim naslovom “Play Station”, što je bila prva upotreba toga danas dobro poznatog imena.

No prijateljstvo dvaju giganata završilo je dramatično.

Nekoliko sati nakon što je Sony predstavio svoj novi projekt na sajmu u Las Vegasu 1991., Nintendo je, predomislivši se zbog Sonyjevih prava nad igrama, najavio da će se radije udružiti s nizozemskim Philipsom.

Potez se smatrao izdajom i poniženjem za Sony, a svi ti projekti u usponu nisu se uspjeli ostvariti.

“Novine su tada pisale da je to loše za nas”, rekao je Kutaragi. “Ali bilo je neizbježno da Sony i Nintendo slijede svaki svoj put jer su naši pristupi bili potpuno drugačiji”.

Nintendu su “videoigre bile igračke koje nemaju nikakve veze s tehnologijom”, rekao je.

Bez tog razilaženja PlayStation kakav poznajemo “nikad ne bi ugledao svjetlo dana”.

Nove cijene

Gameri širom svijeta ogorčeni: Poznata igraća kozola povećala cijenu pretplate, i to za poveći iznos

Predviđanja u vezi umjetne inteligencije

U trenutku kad je Sony u Japanu lansirao svoj PlayStation i CD igre 1994. godine, a u zapadnim zemljama nekoliko mjeseci kasnije, Nintendo je bio predvodnik prodaje konzola.

Stoga je Sony za razvoj novog modela distribucije iskoristio svoje iskustvo u glazbenoj industriji, prodajući PS u trgovinama elektronike umjesto u trgovinama igračaka.

Kutaragi je kasnije postao potpredsjednik uprave Sonyja, da bi ga 2007. napustio, nakon lansiranja PlayStationa 3, koji je u početku imao problema s komercijalizacijom.

Budućnost tržišta konzola sada je neizvjesnija jer “igranju u oblaku” raste popularnost. To je Kutaragi također predvidio godinama unaprijed, zajedno s mobilnim igranjem.

“Često bih razmišljao o budućnosti tehnologije, kroz 10 ili 20 godina, kako bih predvidio nove trendove”, iako je “mnogim ljudima to bilo teško razumjeti”, rekao je.

Ovaj inženjer sada vodi startup koji se bavi na robotikom i umjetnom inteligencijom te predaje na japanskom sveučilištu.

“Ulazimo u svijet u kojem se sve može izračunati računalom uz pomoć umjetne inteligencije”, rekao je Kutaragi.

Na primjer, interaktivni servis pogonjen generativnom umjetnom inteligencijom ChatGPT “omogućen je jer je jezik postao izračunljiv”, a slična se tehnologija koristi u različitim sektorima poput medicine, glazbe i vizualne umjetnosti.

“Zamislite da se vrijeme i prostor također daju izračunati”, ne staje Kutaragi.

“Zasad je to mogućnost ograničena na svijet videoigara, ali zamislite kad bismo se mogli odmah preseliti na bilo koje mjesto”, kaže.

“Ono što je nekad bila znanstvena fantastika moglo bi postati stvarnost”, zaključuje japanski vizionar.