Cambridge je postao rasadnik kadrova za najveće svjetske tehnološke kompanije zahvaljujući osnivanju tisuća startupova proizašlih iz poznatog sveučilišta. Međutim, “hraneći” tehnološke kompanije svojim znanstvenicima, sveučilište polako “reže granu na kojoj sjedi”.
S više od 4500 tehnoloških tvrtki koje zapošljavaju 75.000 ljudi, engleski sveučilišni grad postao je Otočki odgovor na američku Silicijsku dolinu.
Uredi najvećih
Dio inženjera u Cambridge svakodnevno putuje iz drugih dijelova Engleske, a uspon tamošnje tehnološke scene pojačale su i najpoznatije tehnološke kompanije koje su tamo otvorile svoje urede. Kako piše New York Times, Amazonov ured u Cambridgeu dizajnira dronove, u blizini su prostori Microsofta koji dizajnira računalni hardver za umjetnu inteligenciju dok malo dalje Appleovi zaposlenici razvijaju dodatne funkcije Sirija, digitalnog asistenta ugrađenog u iPhone.
Apple, Amazon i Google u Velikoj Britaniji su osnovali razvojne i istraživačke centre kupnjom malih kompanija proizašlih iz lokalnih fakulteta, na što su utrošile stotine milijuna dolara. No, ne dolaze samo Amerikanci. U Cambridgeu će uskoro razvojni centar za umjetnu inteligenciju sa 150 zaposlenika otvoriti korejski Samsung, a preko puta Amazonova ureda nedavno se doselio ARM, proizvođač računalnih procesora u vlasništvu japanskog tehnološkog diva SoftBanka.
Dolazak najvećih svjetskih kompanija velik je doprinos britanskoj ekonomiji koju će oslabiti izlazak iz Europske unije. “Netko tko nije bio ovdje 20 godina ne bi mogao prepoznati grad”, kaže Claire Ruskin, izvršna direktorica Cambridge Networka, lokalne poslovne skupine.
No, dolazak velikih kompanija potaknula je i koncentracija znanja na sveučilištu Cambridge, čije su znanstvenike tehnološki divovi spremni platiti milijune dolara godišnje. Tako Microsoftov ured vodi Chris Bishop, istraživač umjetne inteligencije s kojim rade brojne kolege i nekadašnji studenti. Neil Lawrence, profesor na sveučilištu u Sheffieldu koji je studirao s Bishopom na Cambridgeu, radi u Amazonovom centru. “U Velikoj Britaniji imamo neke od vrhunskih svjetskih autoriteta za umjetnu inteligenciju. Međutim, kako ćemo zaustaviti odljev mozgova u SAD ili u američke kompanije”, pita se Dame Wendy Hall, profesorica računalnih znanosti na sveučilištu u Southamptonu.
Privlačenje interesa
Hall je bila suautorica lanjskog izvješća o perspektivama razvoja umjetne inteligencije u Britaniji. Drugi je autor bio Jerome Pesenti, direktor londonskog startupa BenevolentAI. U svega nekoliko tjedana po objavi izvješća Pesenti se zaposlio u Facebooku na mjestu potpredsjednika za umjetnu inteligenciju u newyorškom uredu. “To dobro ilustrira tezu da kada se jednom istaknete u tom svijetu, privlačite interes, posebno divova iz Silicijske doline”, kazala je Hall. Velikim američkim kompanijama nije teško financijski “nagovoriti” britanske stručnjake na selidbu. Statistika govori da je prosječna plaća stručnjaka u tehnološkom sektoru u Londonu 78.000 dolara, a u Silicijskoj dolini 142.000 dolara godišnje.
Profesor na Cambridgeu Zoubin Ghahramani – koji je prodao tvrtku Uberu i sada je glavni znanstvenik te kompanije – također je zabrinut zbog odljeva europskih stručnjaka iz područja umjetne inteligencije u SAD. Njegov kolega Steve Young, stručnjak za prepoznavanje govora koji je svoje tvrtke prodao Microsoftu, Googleu i Appleu, ističe kako je sveučilištima “gotovo nemoguće” konkurirati tehnološkim kompanijama u borbi za stručnjake.
To smanjuje nastavnički kadar koji će poučavati iduće naraštaje, a to “može imati vrlo ozbiljne posljedice”, ocjenjuje Young. Ta teza dodatno potencira problem da Velika Britanija – a ni Europa – u tehnološkom sektoru već sada ne mogu značajnije konkurirati Americi i Aziji.
Kako bi nam omogućili da se nastavimo baviti kvalitetnim poslovnim novinarstvom i ostanemo mjesto na kojem se piše i čita o uspjesima ali i problemima svih dionika hrvatske gospodarske scene pozivamo vas da se pretplatite na naša izdanja Sve što treba je pratiti ovaj link ili javiti se na mail: pretplata@poslovni.hr ili nazvati telefon: 01/6431700
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu