Iako nije slijedila ostale države u zatvaranju gospodarstva pod egidom “Ostanite doma”, švedskom gospodarstvu tamošnja središnja banka predviđa pad ove godine i do 10 posto.

Vlada u Stockholmu od ožujka tvrdi da su takve “drakonske mjere” neodržive te mogu nepotrebno naštetiti ekonomiji, podsjeća Financial Times.

Više žrtava od susjeda

Vodeći poduzetnici, poput Jacoba Wallenberga, pozvali su vladu da uzme u obzir stanje u gospodarstvu kada bude razmatrala opseg mjera izolacije. U suprotnom, vlada riskira socijalne nemire, poručila je poslovna zajednica. Liberalni pristup rezultirao je značajno većim brojem oboljelih od koronavirusa.

Prema podacima Reutersa u ponedjeljak, Švedska broji 26.332 oboljela te 3225 umrlih. U zemlji s 10 milijuna stanovnika to je tri puta više žrtava nego ukupno u susjednoj Danskoj, Norveškoj i Finskoj koje zajedno broje 15 milijuna stanovnika. U relativnim omjerima Švedska broji 311 preminulih na milijun stanovnika dok Norvežani imaju 40 žrtava.

Prvi podaci o kretanju BDP-a u prvom tromjesečju pokazali su da je barem u ožujku švedsko gospodarstvo ostvarilo bolje rezultate nego većina Europske unije.

Naime, ostvaren je pad u odnosu na prethodni kvartal od svega 0,3 posto dok je eurozona potonula 3,8 posto. Međutim, ekonomisti smatraju da su vrlo male šanse da Švedska dugoročno izbjegne ozbiljne ekonomske posljedice s kojima se suočava ostatak Europe i svijeta.

Europska komisija predviđa da će švedski BDP ove godine pasti 6,1 posto. U tamošnjoj banci SEB ekonomisti predviđaju pad od 6,5 posto, na razini recesije u Njemačkoj i SAD-u.

To bi bilo nešto bolje od Norveške, ali i znatno bolje od Finske i Danske čija bi gospodarstva moglo potonuti između 7 i 9 posto. No, središnja banka Riksbank smatra da Švedska neće ostvariti primjetno bolji rezultat.

Katastrofalne prognoze

U toj instituciji predviđaju ovogodišnji pad gospodarstva između 7 i 10 posto te povećanje stope nezaposlenosti na razinu između 9 i 10,4 posto. Za švedske pojmove to su katastrofalne prognoze.

“Prerano je reći da ćemo proći bolje od ostalih. Na kraju, smatramo da će Švedska završiti više-manje jednako”, ističe za FT Christina Nyman, bivša zamjenica viceguvernera za monetarnu politiku u Riksbank te sadašnja glavna ekonomistica banke Handelsbanken.

Jedan od glavnih razloga za takvu procjenu jest činjenica da je Švedska malo, otvoreno gospodarstvo s velikim udjelom industrijskog sektora.

Primjerice, proizvođač automobila i kamiona Volvo morao je zaustaviti proizvodnju na nekoliko tjedana zbog nedostatka dijelova i problema u opskrbnom lancu, a ne toliko zbog lokalnih poteškoća.

S obzirom da je Švedska ovisna o inozemnoj potražnji i opskrbnim lancima, postoji samo ograničena mogućnost da gospodarstvo raste dok ostatak svijeta pada, smatra David Oxley, analitičar za Europu u tvrtki Capital Economics.