Učenici 4. razreda osnovne škole Lövestad u Sjöbou u južnoj Švedskoj stavljaju svoje pametne telefone u malu drvenu kutiju, koju učiteljica Madelen Sevedsson potom zaključava u ormar. U Švedskoj nije neobično da učenici četvrtog razreda već imaju pametni telefon.

Djeca također ne nose teške torbe – zato što na nastavi rade digitalno, na laptopu ili tabletu. Ali danas će biti drugačije. Učiteljica pokazuje djeci novi udžbenik iz matematike. “Prvo vam ga dajem da ga pogledate u slobodno vrijeme. Prelistajte ga. Potpuno je nov!”, piše Deutsche Welle.

Preokret u pet godina
Prave knjige u razredu! Poslije skoro četiri godine škole, za tu djecu je to prvi put. Do sada su na satovima matematike radili skoro isključivo na laptopu. Poslije samo nekoliko minuta učenica Ines primjećuje razliku: “Ima više opisa. To nismo imali na laptopu. Ali sada moram sama pročitati, to je malo teže. Ranije mi je kompjutor čitao zadatke naglas”.

U mnogim švedskim učionicama polako se počinje događati preokret – povratak na staro. Jer, čak i đaci osnovnih škola već godinama se podučavaju gotovo isključivo digitalno. A prije samo pet godina školske vlasti su u nacionalnim smjernicama preporučile korištenje digitalnih nastavnih sredstava kao što su laptopi ili aplikacije i da ne koriste udžbenike.

Međutim, pokazalo se da je to imalo i nedostatke, kaže učiteljica Jeanette Wiberg. “Kod đaka je smanjena brzina čitanja, manji je rječnik i lošije razumijevanje pročitanog. Vjerujemo da je to zato što smo previše radili digitalno”. Švedski školski sustav je liberaliziran.

Pored državnih škola postoje i brojne privatne, a osnovna škola traje devet godina. Obrazovna politika se ne provodi centralno, škole i nastavnici pristupaju digitalnoj nastavi na različite načine. Švedska konzervativna vlada to želi promijeniti i nastavnicima uskoro dati nove smjernice.

Digitalna nastava
Švedska vlada je za vraćanje knjiga u škole samo ove godine na raspolaganje stavila 60 milijuna eura. Ministrica za obrazovanje Lotta Edholm posebno zahtijeva da učenici osnovnih škola ponovo više čitaju. “Problem s digitalizacijom je što je većim dijelom nametnuta odozgo. Prosvjetni radnici su bili protiv, ali su imali osjećaj da ih nitko nije slušao. Digitalna nastavna sredstva su za stariju djecu.

Znamo da, prema istraživanjima mozga, mala djeca uopće ne bi trebala dolaziti u kontakt s ekranima. Mnogi roditelji također žele da vratimo knjige. Jer, s knjigom mogu lakše razumjeti što dijete treba naučiti za sljedeći test, umjesto da im se daje neki papir ili samo link”, ​​kaže Edholm.

U školi Lövestad u južnoj Švedskoj za sat zemljopisa djeca uzimaju s police laptope: trebaju upoznati svoju zemlju, naučiti gdje se nalaze gradovi i regije i obilježiti ih na ekranu. Jedan laptop ne radi kako treba. “Može proći i cijeli školski sat dok ponovo proradi. To je loše. Pisanje je mnogo bolje! Više se povezuje s mozgom”, kaže jedan učenik.

Švedske školske vlasti također ukazuju na ulogu nastavnika koji bi se na pravi način trebali nositi s novim mogućnostima. U svakom slučaju, Jeanette Wiberg ne želi držati nastavu potpuno bez laptopa.

“Budućnost je digitalna. Moramo učiti djecu o ovom svijetu i na pravi način. Da ponovo imam izbor, izabrala bih kombinaciju”, kaže Wiberg.