Švedska planira dodatno postrožiti propise za banke zbog visoke razine zaduženosti kućanstava, što će ionako strogo regulirane zajmodavce podvrgnuti još snažnijem pritisku.

Iz Stockholma su danas najavili da će predložiti nove mjere za jačanje financijske stabilnosti, naznačivši da bi mogli dodatno postrožiti kapitalne zahtjeve za taj sektor čija je imovina oko četiri puta veći od bruto domaćeg proizvoda.

Ministar financija Peter Norman rekao je da su švedske banke dobro kapitalizirane i snažne, ali da je potrebno učiniti više kako bi se osigurala financijska stabilnost.

"Naše je stajalište da je potrebno dodatno pojačati zaštitu švedskog bankovnog sustava", rekao je Norman na konferenciji za novinare.

Iako nijedna švedska banka nije propala tijekom financijske krize, država je uvela stroge propise, među najstrožijima u Europi, obrazloživši takve mjere tvrdnjom da banke čine veći dio gospodarstva nego u mnogim drugim zemljama.

Tako su prošle godine postroženi propisi o visini rezervacija za gubitke po hipotekarnim zajmovima a do 2015. banke moraju dosegnuti i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 12 posto.

Dug švedskih kućanstva iznosi oko 170 posto raspoloživog dohotka i spada među najviše u Europi. To brine središnju banku koja je zadržala relativno strogu monetarnu politiku unatoč visokoj razini nezaposlenosti i usporavanju gospodarstva.

Riksbank također priželjuje veći utjecaj u osiguranju financijske stabilnosti ali u vladi odgovaraju da bi središnju ulogu u provedbi novih propisa trebala igrati Agencija za nadzor financijskog sektora.

Vlada predlaže i da banke plaćaju naknadu za financiranje rasta švedskih deviznih rezervi koji je potaknulo njihovo snažno zaduživanje u inozemnim valutama.