Ambiciozni plan švedske vlade da za 10 godina u toj zemlji više neće biti moguće kupiti automobil s dizelskim ili benzinskim motorom suočava se s ozbiljnim problemom: elektroenergetskom infrastrukturom premalog kapaciteta za potrebni broj punionica za električna vozila.

Rješenje tog problema zahtijeva ulaganja nekoliko milijardi eura, a istovjetan scenarij očekuje i cijelu Europsku uniju. Kako piše Reuters, tijekom ove godine električna i hibridna plug-in vozila sudjelovala su sa 28 posto u ukupnoj prodaji automobila, odnosno prodano ih je 56.559.

Napregnuta mreža

Na razini Europske unije, u prvih devet mjeseci auti na struju sudjelovali su s 8 posto u ukupnoj prodaji, no broj kupaca koji su se odlučili za takav tip vozila skočio je za 122 posto na godišnjoj razini. Od 2030. u Švedskoj će biti zabranjena prodaja vozila na benzin ili dizel, pa će s vremenom sadašnjih 5 milijuna registriranih vozila biti zamijenjeno automobilima s nultom emisijom ispušnih plinova.

A to će zahtijevati znatna ulaganja u povećanje broja punionica. Kristofer Fröjd, direktor poslovnog razvoja u tvrtki Ellevio, distributeru električne energije u Stockholmu, ističe kako je u švedskog prijestolnici manje od 4000 javnih punionica. Za 10 godina trebat će ih 25.000.

Međutim, nije veliki broj punionica koje treba postaviti jedini problem. Tu je i problem napregnute švedske elektroprijenosne mreže, posebno u zimskim mjesecima.

Ako se osim potrebe punjenja električnih vozila uračunaju i buduće potrebe industrije i kućanstava, do 2045. potrošnja struje u Švedskoj povećat će se za 43 posto u odnosu na sadašnje razine. Kristofer Fröjd tvrdi da je taj porast veći od ukupne danske potrošnje električne energije.

Ako u međuvremenu ne dođe do značajnih ulaganja u povećanje kapaciteta, tijekom najhladnijih dana operateri elektromreže morat će balansirati između potražnje za energijom za grijanje i potreba punjenja električnih vozila. S obzirom na očekivani rast broja električnih automobila, stručnjaci tvrde da će njihovi vozači morati tolerirati sporije punjenje u iduće dvije do tri godine.

„Elektroprijenosna mreža u Švedskoj je robusna, ali vrlo, vrlo stara“, ističe Kristofer Fröjd. „Ne možemo ugroziti njezino stanje“, dodaje stručnjak Ellevija.

Nacionalni elektroprijenosni operater Svenska Kraftnät planira do 2030. uložiti do 150 milijardi kruna (17,9 milijardi dolara) u obnovu oko 5000 kilometara, ugrubo trećine ukupne prijenosne mreže u zemlji. Do 2045. udjel električnih vozila u ukupnoj potrošnji struje u Švedskoj narast će sa sadašnjih 0,4 posto na 10 posto, kaže Per Eckemark, direktor mreže u Svenska Kraftnätu.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da dinamika ulaganja Svenska Kraftnäta neće biti dovoljno brza da omogući znatno povećanje kapaciteta potrebnog već nakon 2022. godine. Međutim, ekološka skupina Prijevoz i okoliš (T&E) smatra da električna vozila neće nužno izazvati probleme u elektroprijenosnoj mreži.

U izvješću iz lanjskog lipnja ta je organizacija ocijenila da bi korištenje baterija iz starih vozila za skladištenje energije povećalo kapacitet, a punjenje tijekom noći ili izvan razdoblja najvećih opterećenja ublažilo bi potražnju. Unatoč tome, velika ulaganja u obnovu mreže bit će neizbježna, ne samo u Švedskoj.

Golema ulaganja

Prognoze govore da će cestama Europske unije do 2030. prometovati 44 milijuna električnih automobila što će zahtijevati 2,9 milijuna javnih punionica. S obzirom da ih je na kraju 2019. bilo 200.000, u širenje mreže punionica trebat će uložiti oko 20 milijardi eura.

Tome još treba pridodati 60 milijardi eura za ugradnju kućnih punjača. Golema ulaganja čekaju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Studija koju je u rujnu objavila lobistička skupina britanske autoindustrije pokazala je da će Britanija do 2035. trebati 2,8 milijuna javnih punionica što će stajati 16,7 milijardi funti, odnosno 22 milijarde dolara. Sada je u Britaniji manje od 20.000 punionica.

Privatna ulaganja u tome mogu pomoći. Međutim, Hannes Weckemann, analitičar konzultantske tvrtke AlixPartners ističe kako su investitori za sada prilično oprezni jer je povrat na ulaganje u punionicu još uvijek prilično mali.

Simon Webber, portfelj menadžer u investicijskoj kompaniji Schroders koja upravlja s imovinom od 650 milijardi dolara, ističe kako ga takva ulaganja „pomalo brinu“ zbog velikog broja različitih investitora koji ulaze u taj posao, od distributera struje do trgovačkih lanaca.

A sva ta ulaganja možda neće biti profitabilna, kaže Webber. Dio predstavnika automobilske industrije pribojava se pak da će investicije u punionice biti koncentrirane u bogatim zapadnim državama, pa će njihov mali broj na istoku Europe smanjiti ukupnu potražnju za električnim vozilima.

„Ako tamo nema infrastrukture, neće se ni prodavati automobili“, kaže Mattias Bergman, izvršni direktor udruge švedske automobilske industrije BIL Sweden.