Znatno viši ovogodišnji troškovi održavanja gospodarstva u koronavirusnom “režimu rada” nego prije godinu dana suočili su talijansku vladu s neugodnim problemom – dodatnim rastom javnog duga koji je ionako drugi najveći u eurozoni, nakon Grčke.

Kako piše Bloomberg pozivajući se na upućene izvore, premijer Mario Draghi mora u sljedećih nekoliko tjedana osmisliti kako pronaći novac za mjesečne troškove podrške zatvorenom gospodarstvu koji su se popeli na 15 milijardi eura.

Pred parlament u travnju

S kampanjom cijepljenja koja napreduje puževim korakom – do sada je 8,6 milijuna Talijana dobilo barem jednu dozu, što je 7,1 posto populacije – te i dalje zatvorenim većim dijelom gospodarstva, mjesečni troškovi povećani su za 50 posto u odnosu na prvi val zaraze u proljeće prošle godine.

Prethodna vlada Giuseppea Contea osmislila je paket ekonomskih poticaja vrijedan 32 milijarde eura koji je Draghijeva vlada uspjela progurati kroz parlament. Međutim, sve praznija državna riznica uz slabašnu mogućnost skorašnjeg značajnijeg popuštanja epidemioloških mjera znači da će Draghi već u travnju morati zatražiti dopuštenje parlamenta za novo zaduženje.

Takav scenarij Draghijevoj tehnokratskoj vladi daje malo vremena za definiranje prvog fiskalnog programa u njihovom mandatu.

Draghi i njegovo ministri sada moraju odlučiti hoće li se usuditi tražiti od zastupnika zeleno svjetlo za veliki iznos koji bi dostajao dok procijepljenost ne dosegne zadovoljavajuće razine. Druga je opcija da svakog mjeseca traže dopuštenje za manje iznose koji bi bili dostatni za “vatrogasne mjere”.

Podsjetimo, zatvaranje gospodarstva rezultiralo je lanjskim padom BDP-a za 9 posto. U talijanskoj političkoj eliti za sada ne vlada jednoglasje oko dinamike novog zaduživanja.

Ministar javne uprave Renato Brunetta – član stranke Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija – prošloga je utorka na Twitteru objavio kako bi prema njegovu mišljenju vlada trebala trošiti 20 milijardi eura mjesečno na podršku gospodarstvu u koronakrizi.

To bi brže povećalo razinu javnog duga, no omogućilo bi veću podršku gospodarstvu. Glasnogovornici vlade i ministarstva financija odbili su komentirati ove navode.

To što je talijansko gospodarstvo i dalje većinom zatvoreno izravna je posljedica šire krize s cjepivima u Europskoj uniji koja u procijepljenosti znatno zaostaje za drugim razvijenim gospodarstvima.

Trošak 8 posto BDP-a

Dok je u Italiji cijepljeno manje od 10 posto stanovnika, u SAD-u je barem jednu dozu primilo 26 posto stanovnika, a u Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo 43 posto. Od početka krize izazvane koronavirusom talijanska vlada utrošila je 130 milijardi eura, što je jednako 8 posto vrijednosti gospodarstva.

To je javni dug gurnulo prema razini od 156 posto BDP-a. Tako snažan skok zaduženosti – krajem 2019. talijanski javni dug iznosio je 134,8 posto BDP-a – potaknuo je pitanje hoće li Italija moći servisirati dug kada jednom dođe kraj razdoblju niskih kamatnih stopa.

Talijanske dvogodišnje obveznice trenutno donose investitorima negativni prinos od 0,4 posto. Na obveznice koje dospijevaju za 10 godina prinos iznosi 0,6 posto.

“Sada je vrijeme za trošenje, ali moramo imati na umu održivost duga”, smatra Veronica De Romanis, profesorica ekonomije na rimskom sveučilištu Luiss.

“Koliko će dodatnog deficita biti potrebno jest politička odluka, ali jedini način da se divovski talijanski javni dug učini održivim ponovno je pokretanje ekonomskog rasta. Do toga ne može doći bez reformi i manje rigidnog tržišta rada”, smatra De Romanis.

Draghi je prije 10-ak dana izjavio kako nikoga neće ostaviti tijekom koronakrize te kako je zbog toga “ovo biti godina davanja, a ne traženja novca”.

Italija do kraja rujna planira cijepiti 80 posto stanovništva, a od sredine travnja utrostručit će dnevni broj cijepljenih na 500.000 ljudi.