Junckerov investicijski plan za oporavak investicija u EU, koje su od 2007. godine pale za 17 posto na razini Unije i za koji je hrvatska Vlada predložila 77 projekata među kojima su izgradnja LNG terminala na Krku, kanal Dunav-Sava kao i projekt Zagreb na Savi, krenuo je u realizaciju. Novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u manje od dva mjeseca odradio je sve pretpostavke za pokretanje Europskog fonda za strateška ulaganja. Plan mu je u tri godine u gospodarstvo zemalja članica EU ubrizgati 315 milijardi eura i otvoriti milijun novih radnih mjesta.

Novi fond blisko će surađivati s Europskom investicijskom bankom (EIB) i predstavlja okosnicu Junckerove inicijative.

Europska komisija jer objavila da će se posebno usmjeriti na ulaganja u brzi internet, energetske mreže i tvrtke s manje od 3000 zaposlenih.

Prijedlog komisije uključuje osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) teškog 315 milijardi eura. U fondu će moći sudjelovati države članice, nacionalne razvojne banke, javne agencije te privatne tvrtke kao i subjekti izvan Unije. Položaj ulagača iz Unije bit će povlašten.

Fondom će upravljati upravni odbor u skladu s političkim smjernicama Komisije. U njemu će isprva biti jedino predstavnici Europske komisije i EIB-a, a zatim će im se, kako će pristizati, priključivati ostali investitori. No, odluke o investiciji se neće moći donijeti ako Komisija ili EIB glasaju protiv. Glavnog direktora fonda i njegova zamjenika imenovat će Upravni odbor na zajednički prijedlog Komisije i EIB-a.

Nadalje, Komisija će osnovati Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU), kojim će se osigurati pomoć u utvrđivanju, pripremi i razvoju projekata u Uniji. Centar će pružati i savjete o uporabi inovativnih financijskih instrumenata i javno-privatnog partnerstva.

Komisija ističe važnosti transparentni europskog portfelja projekata. Do sada je utvrdila 2000 potencijalnih projekata u vrijednosti od 1,3 bilijuna eura.

Osnovat će se i Jamstveni fond EU kojim će se osigurati likvidnosna zaštita za proračun Unije od mogućih gubitaka koje može uzrokovati EFSU pri osiguranju potpore projektima. Vrijednost Fonda postupno će doseći 8 milijardi eura do 2020. na temelju plaćanja iz proračuna EU-a.

U Komisiji ističu da su sad na redu Europski parlament i Vijeće.

"Na sastanku Europskog vijeća u prosincu šefovi država i vlada pozvali su zakonodavce Unije (…) da se o prijedlogu usuglase do lipnja kako bi se nova ulaganja mogla pokrenuti već sredinom 2015. Europska komisija priprema uklanjanje daljnjih regulatornih prepreka ulaganjima i jačanje jedinstvenog tržišta, što je dodatni element plana ulaganja. Prvi niz mjera utvrđen je u Programu rada Komisije za 2015.", poručuju iz Komisije.