Europska središnja banka (ECB) mogla bi svakom građaninu u eurozoni isplatiti po 1.300 eura ako se ne pronađe drugi način za poticanje inflacije, objavila je u četvrtak banka Nordea.

U ECB-u su se ogradili od ideje o isplati gotovine, poznatijoj kao 'novac iz helikoptera', nakon što je njihov glavni ekonomist kazao da teoretski gledano ta mogućnost nije isključena. U središnjoj monetarnoj instituciji eurozone već troše milijarde eura preko programa kvantitativnog ublažavanja kako bi potaknuli gospodarski rast i inflaciju.

"Trenutno se u upravnom vijeću ne raspravlja o 'novcu iz helikoptera'", kazao je u srijedu član izvršnog odbora Benoit Coeure. "Da budem iskren, mislim da se time ne bi postigao željeni efekt ako se ne bi uspostavio i određeni mehanizam podjele rizika s vladama, što bi se pak moglo pokazati problematičnim gledano iz perspektive prakse i zakona".

U najjednostavnijoj bi verziji takvog programa središnje banke financirale poticajne programe vlada. Budući da mandat ECB-u ne dopušta tu mogućnost, u Nordei smatraju da bi središnja monetarna institucija mogla razmotriti mogućnost izravne isplate gotovine građanima 19 zemalja u zoni primjene zajedničke europske valute.

"Prije samo nekoliko godina činilo se da za ECB ne dolazi u obzir ni kupnja državnih obveznica u sklopu kvantitativnog ublažavanja monetarne politike", podsjeća glavni analitičar Nordee za imovinu s fiksnim prinosima Jan Von Gerich. "Aktualno okruženje sve više pokazuje karakteristike koje sile središnje banke da pokušaju nešto novo", dodao je.

Prema jučer objavljenim procjenama europskog statističkog ureda potrošačke su cijene u ožujku ponovo pale na godišnjoj razini, iako manje nego u mjesecu ranije, a opetovani pad cijena nafte prigušio je dugoročna očekivanja inflacije na rekordno nisku razinu, napominje Reuters.

Prema izračunima Nordee, banke sa sjedištem u Stockholmu koja posluje u nordijskoj i baltičkoj regiji, ECB bi si mogao priuštiti gubitak od 444 milijarde eura, što bi odgovaralo isplati po 1.300 eura svakom građaninu u eurozoni. Procjena se temelji na kapitalu koji vlade uplaćuju središnjim bankama i na dobiti koju one generiraju držeći imovinu poput zlata.

"To je limit ako se odluče izravno ispisivati čekove građanima jer bi time de facto davali novac na neviđeno a to bi im nagrizalo kapital", dodao je Von Gerich.

On smatra da bi ECB mogao učiniti više kada bi bio spreman poslovati s negativnim kapitalom, kao što su napravile pojedine središnje banke u zemljama u razvoju. No, to bi ugrozilo njegovu neovisnost jer bi mu možda bila potrebna dokapitalizacija, napominje.