“Složiti se s Rusijom je dobra stvar, a ne loša”, ustvrdio je američki predsjednik Donald Trump jučer na samom početku susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na mini summitu lidera dvojice lidera istinskih svjetskih velesila, SAD-a i Rusije. Ipak, ovaj susret dolazi sa svojevrsnom gorčinom u ustima, gorčinom koju osjećaju američki zapadni saveznici, Europska unija i članice NATO-a. Na svojoj europskoj turneji, na kojoj je prisustvovao sastanku lidera NATO-a američki predsjednik je gotovo zaprijetio da će napustiti NATO, savjetovao britanskoj premijerki Theresi May da tuži EU umjesto da pregovara o Brexitu, najavio je kako odnosi s Velikom Britanijom baš i nisu toliko posebni kao što to London tvrdi… Jednom riječju, ionako načete odnose s dugogodišnjim saveznicima, a zatim se susreo s Putinom kako bi razgovarao o bilateralnim odnosima s Rusijom.

Ruski igrač?

Susret u Helsinkiju iniciran je nakon što je odbijen Trumpov zahtjev od prije nekoliko mjeseci da se Rusija ponovo primi u klub G7 iz kojeg je izbačena nakon aneksije Krima. Američkim, ali i europskim analitičarima prilično je čudno zbog čega Donald Trump, unatoč svom prilično grubom stavu koji ima prema saveznicima, toliko inzistira na ponovnom zagrijavanju odnosa s Moskvom, pogotovo imajući na umu prilično nejasne odnose Trumpa i Kremlja u vrijeme američkih izbora na kojima je dobio predsjednički mandat. U pojedinim se analizama čak drži kako je Trump svojevrsni Putinov “igrač” preko kojeg Rusija ruši odnose među zapadnim saveznicima. U tom svjetlu promatraju se i Trumpovi tvitovi koje je odaslao iz Helsinkija, samo nekoliko sati prije nego li se susreo s Vladimirom Putinom, tvitovi u kojima za loše odnose zapada s Rusijom optužuje, ni manje ni više, nego vlastitu državu.

– Naši odnosi s Rusijom nisu bili nikad lošiji, zahvaljujući dugogodišnjoj američkoj gluposti, i svojevrsnom namještenom lovu na vještice!, stoji u Trumpovu tvitu na koji je Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo jednostavnom rečenicom: Slažemo se!

Pri tome Trump se ni jednom riječju, komentirajući odnose zapada i Rusije, nije osvrnuo na nekoliko gorućih pitanja zbog kojih su proteklih godina uvedene sankcije Moskvi i zbog kojih su, s pravom ili ne, protjerivani diplomati i rušeni gospodarski odnosi. Nije spomenuo aneksiju Krima, ulogu Rusije u pobuni u Ukrajini, nije spomenuo potporu Assadu u Siriji i cijeli niz drugih pitanja oko kojih se, bar nominalno, lome koplja na međunarodnoj političkoj pozornici. Niti su ova pitanja uopće bila tema jučerašnjeg sastanka u Helsinkiju.

Transformacija NATO-a

– Razgovarat ćemo o međusobnim odnosima, o gospodarstvu i o nuklearnom programu. I vrlo kratko dotaknut ćemo se i našeg zajedničkog prijatelja, kineskog predsjednika Xija – ustvrdio je Trump pred početak susreta, za vrijeme doručka s finskim predsjednikom kao nominalnim domaćinom susreta.

– Mislim da imamo sada odličnu priliku kao dvije zemlje koje, iskreno govoreći, nisu imale baš najbolji odnosu u posljednje vrijeme, popraviti stvari. I mislim da bi ostatak svijeta htio vidjeti da smo u dobrim odnosima. Naše dvije zemlje su najveće nuklearne sile i pod našom kontrolom nalazi se 90 posto nuklearnog arsenala na svijetu. Kada se slažemo, to je dobra stvar – ustvrdio je Trump.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Naravno, nitko ne dvoji kako su mirovni razgovori ili razgovori o suradnji između SAD-a i Rusije dobra stvar, no europski saveznici nisu sretni kada istovremeno američki predsjednik ruši odnose s tradicionalnim saveznicima. Do te mjere da se razmatra mogućnost kako bi NATO mogao uskoro promijeniti ulogu, kako bi povlačenjem SAD-a iz saveza mogao biti transformiran u svojevrsnu europsku vojsku, bez prevelikog utjecaja SAD-a.