Hladni rat između Amerike i Kine dobio je  krajem prošloga tjedna novi nastavak nakon što je Washington službeno uložio prigovor na planove Svjetske banke (SB) o kreditiranju drugog gospodarstva po veličini u svijetu.

Potez SAD-a došao je u vrlo osjetljivom trenutku s obzirom da dvije države pokušavaju sklopiti prvu fazu trgovinskog sporazuma prije 15. prosinca, kada stupa na snagu nova runda američkih carina na 156 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.  Svjetska banka objavila je prošloga tjedna da je usvojila novi plan kreditiranja Kine do 2025. koji predviđa da se toj državi godišnje plasira između 1 i 1,5 milijardi dolara. Radi se o kreditima s niskom kamatnom stopom.

Plan je odobren unatoč protivljenju SAD-a, najvećeg dioničara Svjetske banke koji kontrolira 15,5 posto glasačkih prava u toj međunarodnoj financijskoj instituciji. Kako prenosi New York Times, ministar financija Steven Mnuchin kazao je članovima Odbora za financijske usluge američkog Kongresa da je vlada uložila službeni prigovor na plan kreditiranja Kine. Mnuchin je dodao kako bi volio vidjeti snižavanje kreditnih plasmana Kini s obzirom na rastuću ekonomsku snagu te države što znači da joj više nije toliko potrebna financijska pomoć Svjetske banke.

Također, Mnuchin se nada da će šef SB-a David Malpass – bivši dužnosnik ministarstva financija – djelovati u tom smjeru. Valja naglasiti kako je kreditiranje Kine posljednjih godina u padu. Podaci Svjetske banke pokazuju da je Kini u fiskalnoj 2017. plasirano 2,4 milijarde dolara, a ove godine krediti su vrijedili 1,3 milijarde dolara. Međutim, Mnuchin bi volio vidjeti taj iznos ispod milijarde dolara godišnje. Inače, godišnji prosjek u prošlom petogodišnjem planu iznosio je 1,8 milijardi dolara.

Amerika se navodno poziva na prošlogodišnji dogovor u sklopu dokapitalizacije Svjetske banke s 13 milijardi dolara. Tada je dogovorena promjena pravila koja će poskupjeti kredite za države s višom razinom prihoda, poput Kine. Martin Raiser, direktor za Kinu u Svjetskoj banci pojasnio je kako će se buduće financiranje prvenstveno fokusirati na kineske preostale zaostatke u razvoju politika i institucija.

Inače, Svjetska je banka posljednjih mjeseci pod povećalom Washingtona zbog špekulacija da je kredit od 50 milijuna dolara, odobren 2015. za jedan obrazovni projekt, Peking iskoristio za osnivanje logora za pritvaranje Ujgura, pripadnika muslimanske manjine. Prošloga je mjeseca banka objavila kako nije pronašla dokaze za takve tvrdnje.

Pritisak američke administracije na SB dolazi u trenutku rastućeg protukineskog raspoloženja u Kongresu. Podsjetimo, prošloga su mjeseca zastupnici donjeg i gornjeg doma odobrili akt koji zahtijeva od predsjednika Donalda Trumpa uvođenje sankcija protiv Kine zbog sukoba hongkonških vlasti s prosvjednicima.

K tome, prošloga je tjedna donji dom donio zakon koji sankcionira kineske dužnosnike zbog represije nad muslimanskom i drugim etničkim manjinama u provinciji Xinjiang. Kongresni pritisak mogao bi biti problem za SB jer zastupnici imaju zadnju riječ prilikom odobrenja godišnjeg financijskog doprinosa SAD-a toj instituciji. Osim toga, mogu postaviti i uvjete korištenja američkog novca. Zanimljivo, Steven Mnuchin smanjivanje kredita ne želi vezati uz pitanje kršenja ljudskih prava.