Čile ima pravo na ribom bogato područje u Tihome oceanu, što mu je Peru dosad osporavao, ocijenio je u ponedjeljak međunarodni sud i time završio jedan od posljednjih latinoameričkih velikih sukoba oko granice.

Odluka Međunarodnoga suda pravde (ICJ) odnosi se na 38 tisuća četvornih kilometara oceana koje Čile i sad kontrolira.

Suci su druge velike dijelove spornog područja predali Peruu, ali dalje od kopna, daleko od najvrednije obalne ribarske zone.

Peruanski su izvori uoči donošenja presude kojom se rješava povijesni pomorski teritorijalni spor naslijeđen iz Pacifičkog rata s kraja 19. stoljeća, rekli kako nisu uznemireni. "Mirno očekujemo presudu", kazali su peruanski izvori nekoliko sati prije nego što će je obznaniti predsjednik ICJ-a Peter Tomka.

Peruanski i čileanski predsjednik Ollanta Humala i Sebastian Pinera najavili su da će poštovati presudu na koju nema prava žalbe. Obojica su najavila obraćanje naciji nekoliko minuta nakon završetka čitanja presude.

Presuda bi mogla konačno završiti i Pacifički rat. U tome ratu od 1879. do 1883. pobijedio je Čile, Peru je izgubio četvrtinu tadašnjeg teritorija, a njegova saveznica Bolivija izlaz na more.

Godine 2008. Peru je pred ICJ-em pokrenuo spor, zatraživši suverenitet nad prijepornih 38.000 četvornih kilometara morske površine, inače područja vrlo bogatog ribom. Lima simbolično traži i povratak četiri hektara kopna.

Čile je nevoljko pristao da se spor riješi pred sudom u Den Haagu. Službeni Santiago smatra da je granica dviju zemalja dogovorena sporazumima o ribarenju iz 1952. i 1954., ali se Peru s time ne slaže i smatra da granica treba biti utvrđena u skladu s UN-ovom konvencijom o pravu mora, vertikalnom linijom u odnosu na kopnenu granicu, a ne linijom paralelnom s ekvatorom, kao što hoće Čile.

Još se čeka komentar Bolivije koja se također obratila ICJ-u tražeći mogućnost pregovora o tome da joj se vrati pristup moru.