Dok se ovih dana očekuje simbolično otvaranje gradilišta za novu tvornicu čipova tvrtke Infineon u njemačkom gradu Dresdenu, uz potporu njemačke Vlade, i dalje traju rasprave treba li davati tako velike subvencije proizvodnji čipova koja je ionako ovisna o uvoznim kemikalijama i materijalima, te rasipa li se tako novac poreznih obveznika u krizi.

Kako je poznato, Infineon je u veljači dobio zeleno svjetlo Vlade da krene s investicijom vrijednom oko 5 milijardi dolara, koja će otvoriti oko 1000 radnih mjesta, a plan je započeti proizvodnju u jesen 2026.

Rizik da zaostane za SAD-om
S projektom Infineon Njemačka će ojačati kao industrijska i lokacija za proizvodnju čipova, koji su među ključnim tehnologijama i ključni su za transformaciju, a poluvodiči koji će se proizvoditi u Dresdenu potrebni su za korištenje u segmentu obnovljivih izvora energije ili za e-mobilnosti.

Michael Kellner, državni tajnik u njemačkom ministarstvu gospodarstva podsjetio je nedavno na nered u koji su se Njemačka i Europa uvalile s energetskom ovisnošću o Rusiji, i to vidi kao lekciju da Europa treba veću autonomiju u proizvodnji čipova.

Da bi se to omogućilo, EU je olabavila pravila o državnim potporama i mobilizirala milijarde eura bespovratnih sredstava za tehnološke tvrtke. Time Europa konkurira SAD-u koji mami proizvođače čipova i tvrtke za čistu energiju širokim nizom financijskih poticaja, i ako Europa propusti djelovati, riskira da izgubi utrku za tehnologiju budućnosti.

Kritičari u Njemačkoj upozoravaju da potpore počinju dosezati razine koje čak i zagovornici većeg ulaganja u čipove smatraju pretjeranima. Intel je, primjerice, trebao dobiti 6,8 milijardi eura za novu tvornicu u Magdeburgu, a sad traži oko 10 milijardi eura.

Kritičari se pitaju zašto bi trebao dobiti toliko, pogotovo kada postoji slaba domaća potražnja za vrhunskim čipovima u Njemačkoj. Intelovi zahtjevi pokrenuli su žestoku raspravu među ekonomistima o tome je li to najbolja upotreba novca poreznih obveznika.

Europa je morala odlučiti treba li pružiti potporu proizvodnji čipova usred krize troškova života koja predstavlja velik pritisak na europske građane i javne financije država članica, ili se izložiti riziku da tvrtke odu u SAD?

Izabrala je prvu opciju, donijevši vlastiti Zakon o čipovima čiji je cilj mobilizirati 43 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja za industriju čipova, i udvostručiti svoj udio na globalnom tržištu poluvodiča s manje od 10 posto danas, na 20 posto do 2030.

Kaos globalne opskrbe
Jedan od motiva bilo je iskustvo s pandemijom Covida, kad su ‘lockdown’ i trgovinski kaos poremetili globalnu opskrbu čipova, uzrokujući obustavu proizvodnje u cijeloj automobilskoj industriji.

Njemačka je na tome izgubila 1-1,5 posto BDP-a 2021., oko 40 milijardi eura. Analize pokazuju da su ulaganja u nove kapacitete za proizvodnju čipova u SAD-u između 2021. i 2025. iznosila ukupno 122 milijarde dolara, u usporedbi sa samo 31,5 milijardi dolara u EU, dok svjetske subvencije za proizvodnju čipova iznose više od 700 milijardi dolara.

Iz poslovne zajednice u Njemačkoj pozdravili su potpore što pokazuju porastom ulaganja u čipove. Njemačka je u proteklih nekoliko godina privukla neke od najvećih svjetskih poluvodičkih kompanija.

Intelova tvornica vrijedna 17 milijardi eura u istočnom gradu Magdeburgu bit će najveća u Europi. Planirana tvornica Wolfspeeda i ZF-a od 2,5 milijardi eura proizvodit će čipove od silicij karbida koji se koriste u električnim vozilima, solarnim ćelijama i industrijskim hidrauličkim sustavima.v