Kineski regulatorni stisak, posebno prema tehnološkim kompanijama zadnjih mjeseci, za globalne banke i fondove postao je jedan od faktora rizika.

No, jedno je rizik neizvjesnosti – a to je idućih pet godina mandata predsjednika Xi Jinpinga – prepoznati, a sasvim drugo kako ga izračunati i uklopiti u strategije. Najmoćnija osoba kineske politike izvjesno zemlju vraća socijalističkim korijenima što donosi potrese na financijskim tržištima, piše Reuters.

Pad indeksa
Regulatorni stisak prema internetskim divovima, nekretninskim developerima i obrazovanju doveli su do pada MSCI kineskog indeksa za 20 posto u ovoj godini, a obvezničko tržište visokih prinosa se srušilo.

U isto vrijeme svjetska dionička tržišta porasla su 15 posto. Iako je sve više onih koji smatraju da su rasprodaje pretjerane jer će Xi gotovo sigurno ostati na poziciji i u trećem mandatu, pozicioniranje u narednom periodu kompliciranije je od same potrage za dobrim prilikama.

“Ono što kupujete danas i ono što ćete kupovati u budućnosti prilično će se razlikovati od kupljenog prije godinu, pet ili deset godina. Novi režim Xi Jinpinga bit će adekvatnije nadziran, više reguliran”, kaže Chi Lo, stariji strateg u BNP Paribas Asset Managementu u Hong Kongu. Smatra da će se operativni modeli kompanija nužno morati mijenjati, a portfelj prilagođavati strateškim razvojnim odlukama kineskih vlasti.

Predlaže odmak od sektora ugljena i čelika i fokus na najavljene prioritete poput visokotehnološke proizvodnje ili projekata smanjenja emisija. Slično razmišljaju i u drugim velikim bankama.

Goldman Sachs sastavio je listu 50 perspektivnih dionica za portfelj na kojoj se nalaze tvrtke iz segmenta obnovljivih izvora energije, kompanije usmjerene prema potrošačima, tehnološke i državne tvrtke, između ostalog orijentirane na istraživanja.

Za JP Morgan novi heroji su električna vozila poput BYD-a. i napredna proizvodnja koji zamjenjuju nekadašnje heroje, nekretninske tvrtke. Glavni direktor za investicije za Kinu u Credit Suisseu Jack Siu promatra hoće li doći do rasta zarada kineskih kompanija u idućoj godini zbog potpora fiskalne i ponešto (ili umjereno) labavije monetarne politike uoči kongresa kineske partije.

Zbog tog popuštanja stratezi Morgan Stanleya očekuju oporavak kineskog gospodarstva od 5,5 posto u 2022. godini.

Francuski Société Générale upravo Kinu vidi kao predvodnika rasta u Aziji u idućoj godini smatrajući da će zbog 5G tehnologija i visokonapredne proizvodnje kineski “blue chip” indeks CSI300 bolje odražavati prioritete partije nego MSCI indeks u kojem veći ponder imaju neke internetske kompanije koje su se našle u regulatornim škarama.

‘Zajedničko blagostanje’
”Iako smatramo da je odnos rizika i nagrade poboljšan za internetske kompanije, naša strategija je da povećavamo izloženost temama zajedničkog blagostanja kojem vjetar u leđa daju strukturne politike”, ističeSociété Générale u prognozi za Aziju.

“Zajedničko blagostanje” nije novi koncept u Kini, piše Reuters. Prvi puta spomenuo ga je Mao u 1950-ima, a popularnost je dobio u eri sadašnjeg predsjednika kao krilatica kada se njome referiralo na smanjenje jaza između bogatih i siromašnih te stvaranje održivijeg rasta.

Aktualni kineski predsjednik ojačao je napore da se smanji zaduženje u nekretninskom sektoru, ograniči stisak tehnoloških tvrtki na podatke i trgovinu te je obećao ugljičnu neutralnost do 2060.

No, ono što zabrinjava investitore i tržišta nije toliko široki smjer kineske politike u narednom desetljeću nego nepredvidivost poteza, posebice dok Xi konsolidira moć. Treba napomenuti da iako je politički rizik uvijek faktor u poslovanju s Kinom, za ulagače je protekla godina ipak godina “seizmičkih pomaka”; ponekad su to bile jezgrovite regulatorne poruke u državnim medijima, a ponekad zbunjujući miks neslužbenih informacija.

“To nam je velika briga jer nikad zapravo ne znate što Komunistička partija Kine misli”, zaključuje glavni direktor za investicije u Hyperion Asset Managementu Mark Arnold.