Španjolsko gospodarstvo poraslo je 3,2 posto u 2024. godini, a taj je rast bio jedan od najbržih u eurozoni, potaknuto snažnom domaćom potražnjom, snažnim turizmom i fondovima EU-a za oporavak, nadmašivši Njemačku, Francusku i Italiju. Analitičari kažu da je Španjolska i dalje ‘svijetla točka’ u Europi, očekujući da će se taj bolji učinak nastaviti i ove godine. Pokretana snažnom potrošnjom kućanstava, otpornim ulaganjima i turističkim sektorom koji ne pokazuje znakove umora, Španjolska je ostvarila jedan od najjačih rezultata rasta u eurozoni u 2024., nadmašivši veća gospodarstva i otvorivši novu eru gospodarske dinamike za Madrid.
Bruto domaći proizvod Španjolske porastao je za 0,8% na tromjesečnoj razini tijekom četvrtog tromjesečja 2024., prema konačnom očitanju koje je u srijedu objavila španjolska agencija za statistiku INE. Tijekom cijele godine španjolsko je gospodarstvo poraslo za 3,2%, što je više nego trostruko više od prosjeka eurozone od 0,9%. Među zemljama eurozone samo su Malta (6%), Hrvatska (3,8%) i Cipar (3,4%) ostvarili bolje rezultate. U oštrom kontrastu, njemačko gospodarstvo smanjilo se za 0,2%, dok su Francuska i Italija uspjele rasti od 1,1% odnosno 0,7%.
Snažna izvedba Španjolske posljedica je i strukturnih pomaka i cikličkih vjetrova u leđa. Ekonomisti ističu kombinaciju otporne potrošnje kućanstava, snažnu turističku aktivnost i učinkovito korištenje europskih fondova za oporavak kao temeljne motore koji potiču gospodarsku snagu Madrida. Što pokreće rast Španjolske? Domaća potražnja bila je glavni stup ekspanzije.
Godine 2024. pridonijela je 3,6 postotnih bodova godišnjem rastu BDP-a, dok je inozemna potražnja smanjena za 0,2 boda. Potrošnja kućanstava porasla je za 1%, javni rashodi za 0,3%, a investicije za 2,9%. Nasuprot tome, neto trgovina bila je kočnica, jer je uvoz (+1,4%) nadmašio spori izvoz (+0,1%). Promatrano po sektorima, sve su glavne industrije – osim primarnih djelatnosti – zabilježile dobitke. Građevinarstvo je poraslo za 2,7%, usluge za 1%, a industrija za 0,3%, potaknuto rastom proizvodnje od 0,5%. Primarni su sektori pali za 0,7% nakon privremenog oporavka u prethodnom tromjesečju.
Turizam umor ne osjeća
Turizam, kamen temeljac španjolskog gospodarstva, ostaje snažan pokretač rasta. Prema Judit Montoriol Garriga, ekonomistici u CaixaBank Research, Španjolska je 2024. primila procijenjenih 94 milijuna stranih turista — što je porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu.
“Sektor nije pokazivao znakove cikličke iscrpljenosti i zabilježio je snažan rast u 2024.”, rekla je Garriga za Euronews. Očekuje se da će turistički BDP porasti za 3,6% u realnom iznosu u 2025., rekla je, podižući udio sektora u ukupnom gospodarstvu na 13,2%, sa 12,9% u 2024. Učinak sektora posebno je važan s obzirom na njegove široke učinke prelijevanja na maloprodajne, ugostiteljske i transportne usluge.
Iako se očekuje umjereni rast, očekuje se da će Španjolska ostati među najboljima u eurozoni 2025. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa povećanje BDP-a za Španjolsku od 2,6%, što je 0,3 postotna boda više u odnosu na procjenu iz prosinca 2024. Za usporedbu, predviđa se rast Njemačke, Francuske i Italije od 0,4%, 0,8%, odnosno 0,7%. Očekuje se da će se šira eurozona proširiti za samo 1%. Montoriol Garriga iz CaixaBank očekuje španjolski rast od 2,5% ove godine, uglavnom potaknut domaćom potražnjom, usred pada kamatnih stopa, rastuće kupovne moći kućanstava i kontinuiranog korištenja EU fondova za oporavak.
Najnoviji gospodarski izgledi BBVA-e potkrepljuju ovu priču, navodeći da će “jača izvedba perifernih gospodarstava – posebno Portugala i Španjolske – u odnosu na ključne zemlje eurozone vjerojatno biti potvrđena 2025.” Ekonomistica BNP Paribas Lucie Barette rekla je da bi “potrošnja kućanstava u Španjolskoj trebala ostati glavni pokretač rasta u prvom kvartalu i tijekom cijele godine”. Navela je da je maloprodajna prodaja porasla za 2,2% na godišnjoj razini u siječnju, a registracije novih vozila porasle su za 8,2% u odnosu na siječanj i veljaču. Inflacija je, u međuvremenu, i dalje obuzdana.
Harmonizirane potrošačke cijene u veljači su porasle za 2,9% na godišnjoj razini. Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne energente i prehrambene proizvode, smanjila se na 2,1%, približavajući se cilju Europske središnje banke od 2%. Međutim, Barette je primijetila rizik da bi se porast proizvođačkih cijena mogao prenijeti na potrošače u nadolazećim mjesecima. Proizvođačke cijene u Španjolskoj skočile su 6,6% na godišnjoj razini u veljači 2025., što je najbrži tempo od veljače 2023. i oštro ubrzanje u odnosu na porast od 2,6% zabilježen u siječnju.
Euro-novac još potiče rast
Nastavak raspoređivanja sredstava NextGenerationEU (NGEU) u okviru španjolskog oporavka i otpornosti još je jedan pokretač rasta. Od kraja 2024. dodijeljeni su natječaji i bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 47,6 milijardi eura – otprilike 60% ukupne omotnice bespovratnih sredstava. Od toga je 14,4 milijarde eura izvršeno samo u 2024. Španjolska je već primila 47,9 milijardi eura bespovratnih sredstava od Europske komisije. Peti zahtjev za isplatu – koji se sastoji od 8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 15,9 milijardi eura u zajmovima – predan je u prosincu. Španjolska bi trebala dobiti do 163 milijarde eura do 2026. (169 milijardi dolara; 136 milijardi funti), što je čini najvećim primateljem tih sredstava uz Italiju. Španjolska ulaže novac u nacionalni željeznički sustav, zone niske emisije u mjestima i gradovima, kao i u industriju električnih vozila i subvencije za mala poduzeća.
“Javna potrošnja bila je visoka i odgovorna je za otprilike polovicu našeg rasta od pandemije”, kaže za BBC María Jesús Valdemoros, predavačica ekonomije na španjolskoj poslovnoj školi IESE. Druge velike europske ekonomije doživjele su zastoj u rastu zbog većeg oslanjanja na industriju od Španjolske, koja, kaže ona, “trenutačno mnogo trpi zbog čimbenika kao što su visoka cijena energije, konkurencija iz Kine i drugih azijskih zemalja, cijena prijelaza na održiviji ekološki model i trgovinski protekcionizam”.
Od Covida, drugi veliki gospodarski izazov za Španjolsku bila je kriza troškova života izazvana uskim grlima u opskrbnom lancu i ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. Inflacija je dosegla vrhunac s godišnjom stopom od 11% u srpnju te godine, pri čemu su cijene energije posebno teško pogodile Španjolce, ali do kraja 2024. ponovno je pala na 2,8%.
Madrid vjeruje da su subvencije koje je uveo za smanjenje troškova goriva i poticanje korištenja javnog prijevoza bile ključne za ublažavanje utjecaja poskupljenja energije, kao i nekoliko povećanja minimalne plaće.
Na vrhuncu europske energetske krize, Španjolska i Portugal također su pregovarali s Bruxellesom o takozvanoj “iberskoj iznimci”, koja im je omogućila da ograniče cijenu plina koji se koristi za proizvodnju električne energije kako bi smanjili račune potrošača. Takve su mjere pomogle u borbi protiv tradicionalne ranjivosti Španjolske na gospodarska previranja.
Istraživanje Banke Španjolske pokazuje važnost ovog poticaja: 45% tvrtki reklo je da ne bi izvršilo svoja ulaganja bez potpore NGEU-a, a 31% bi provelo samo dio njih.
Pozitivan ritam tržišta nekretnina
Španjolsko stambeno tržište pokazalo je znakove snage tijekom 2024. Cijene nekretnina, na temelju procijenjenih vrijednosti (MIVAU), porasle su za 5,8% prošle godine i očekuje se da će porasti za 5,9% u 2025. Cijene transakcija (INE indeks) porasle su za 8,4% u 2024. i predviđa se da će ove godine porasti za 7,2%. Ciklus kreditiranja također dobiva na zamahu. Podaci za siječanj 2025. pokazuju da se nove količine kredita ubrzavaju, potaknute povećanom gospodarskom aktivnošću i povjerenjem u oporavak.
Ukupno 716.183 domova prodano je u Španjolskoj 2024., što predstavlja značajan porast od 11% u usporedbi s 2023. Još značajnije, ova brojka predstavlja povećanje od 23% u odnosu na desetogodišnji prosjek od 581.039 transakcija, naglašavajući snagu tržišta u odnosu na povijesnu izvedbu. Četvrti kvartal 2024. nadmašio je cjelogodišnji trend, s rastom prodaje od 17% u usporedbi s istim razdobljem 2023., premašivši godišnju stopu rasta od 11%.
To sugerira da se potražnja ubrzala kako je godina odmicala, vjerojatno potaknuta poboljšanjem gospodarskih uvjeta, zadržanom potražnjom ili povjerenjem u nekretnine kao investiciju. Rast u četvrtom tromjesečju nadmašio je godišnji trend u većini regija koje preferiraju strani kupci, s izuzetkom Murcije, žarišne točke britanskih kupaca.
Što se tiče vrijednosti nekretnina, prosječna cijena po kvadratnom metru u 2024. godini iznosila je 1753 eura, što predstavlja povećanje od 7% u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju od pet godina cijene su porasle za 22%, a tijekom desetljeća nominalno su porasle za 38%.
Podaci javnih bilježnika pokazuju da je španjolsko tržište nekretnina snažno, a potražnja i dalje solidna, osobito u područjima koja preferiraju međunarodni kupci. Snažna izvedba u četvrtom tromjesečju nagovještava održivi zamah koji se kreće u 2025., iako bi drugi čimbenici kao što su kamatne stope, državna intervencija na tržištu i globalni gospodarski uvjeti još mogli poremetiti taj zamah.
Tržište rada ostaje nategnuto
Tržište rada nastavilo je ekspanziju, s ukupnim brojem radnih sati koji su porasli za 2,8% na godišnjoj razini u četvrtom tromjesečju, a zaposlenost s punim radnim vremenom porasla je za 2,3%. Stopa nezaposlenosti u Španjolskoj pala je na 10,61% u četvrtom tromjesečju 2024., s 11,21% u prethodnom tromjesečju, dosegnuvši najnižu razinu od drugog kvartala 2008. OECD je nedavno poručio da je nezaposlenost i dalje niska u usporedbi s razinama prije Covida u zemljama južne Europe, posebno u Španjolskoj i Italiji.
Unatoč tim pozitivnim stranama, dugotrajna slabost španjolskog gospodarstva bila je kronično visoka stopa nezaposlenosti, koja je najveća u EU-u i gotovo dvostruko veća od prosjeka bloka. Međutim, situacija se popravila u zadnjem kvartalu 2024., kada je španjolska stopa nezaposlenosti pala na 10,6%, što je najniža razina od 2008.
U međuvremenu, broj zaposlenih ljudi u Španjolskoj sada iznosi 22 milijuna, što je rekordan broj. Reforma rada, koja potiče stabilnost radnih mjesta, smatra se ključnim razlogom za to. Ova je reforma povećala ograničenja u korištenju privremenih ugovora od strane tvrtki, dajući prednost većoj fleksibilnosti u korištenju stalnih ugovora. Smanjio je broj radnika na određeno vrijeme bez sprječavanja otvaranja radnih mjesta. Također, iako je dolazak imigranata potaknuo žestoku političku raspravu, njihovu apsorpciju na tržištu rada mnogi smatraju ključnim za zemlju s ubrzanim starenjem stanovništva.
Socijalistički premijer, Pedro Sánchez, bio je otvoren u naglašavanju potrebe za imigrantima, opisujući njihov doprinos gospodarstvu kao “temeljni”. Španjolsku pokreću usluge, posebice njen živahni turistički sektor. Stranci obično rade niže plaćene poslove koje mnogi Španjolci ne žele.
I dok Španjolska prima manje tražitelja azila od drugih europskih zemalja, u rijetkoj je poziciji da privuče milijune ekonomskih migranata iz Južne Amerike koji se zahvaljujući zajedničkom jeziku brzo uključe u španjolsko tržište rada i društveno tkivo. Praktički sav rast stanovništva Španjolske od pandemije naovamo rezultat je imigracije, s 1,1 milijun ljudi koji su stigli 2022., prema Bank of Spain. Pridošlicama se pripisuje zasluga za održavanje sustava socijalne sigurnosti u starijoj zemlji – izazov uobičajen u drugim europskim nacijama.
Banka je rekla da je 85% od 433.000 ljudi koji su pronašli posao prošle godine između siječnja i rujna rođeno u inozemstvu. Latinoamerikanci su činili većinu imigranata koji su stigli legalno. Prema posljednjem popisu stanovništva, više od 4 milijuna latinoameričkih imigranata legalno je živjelo u Španjolskoj 2023. Dok 31% dolazi iz drugih zemalja EU-a, vodeće zemlje podrijetla također uključuju Maroko, Kolumbiju, Venezuelu, Kinu, Peru i Ukrajinu. Novopridošlice često rade u uslužnim poslovima, građevinarstvu, poljodjelstvu, ribolovu te kućnoj njezi i čišćenju.
“Poželjeti dobrodošlicu onima koji dolaze ovamo u potrazi za boljim životom nije samo obveza, to je i bitan korak u jamčenju našeg budućeg prosperiteta”, rekao je Sánchez parlamentu u listopadu. Društvene promjene u Španjolskoj otvorile su tržište rada za pridošlice bez stvaranja dramatičnih društvenih napetosti, unatoč kronično visokoj nezaposlenosti od 10,6%. Bank of Spain procjenjuje da će Španjolska koja stari trebati 30 milijuna radno sposobnih imigranata u sljedećih 30 godina kako bi održala ravnotežu između radnika i umirovljenika plus djeca.
Još naprijed, ali sporije…
Iako će španjolsko gospodarstvo vjerojatno usporiti u odnosu na izniman tempo iz 2024., svi pokazatelji upućuju na to da će ostati jedan od vodećih u eurozoni u nadolazećim godinama. OECD očekuje rast od 2,1% u 2026. – što je gotovo dvostruko više od stopa koje se očekuju u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Uz otpornog potrošača, turističku industriju u procvatu i javna ulaganja koja još pritječu iz europskih fondova, čini se da je priča o oporavku Španjolske nakon pandemije daleko od kraja.
Ipak, postoje i glasovi koji pozivaju na oprez. Dva su glavna razloga za zabrinutost analitičara: pretjerana ovisnost o turizmu i visok vanjski dug koji je na razini od 101,8 posto BDP-a. Iako visok, dug je zapravo u padu, opet zaslugom bržeg rasta ekonomije. Usporedbe radi, javni dug je na kraju 2023. iznosio 105,1 posto BDP-a.
María Jesús Valdemoros upozorava da je to “neravnoteža koju moramo ispraviti, ne samo zato što to zahtijevaju nove fiskalne norme EU-a, već zato što bi mogla uzrokovati financijsku nestabilnost”.
Osim toga, stambena kriza izbila je u cijeloj zemlji, zbog čega milijuni Španjolaca pokušavaju pronaći pristupačan smještaj. S neizvjesnim i duboko polariziranim političkim krajolikom, Sánchezovoj manjinskoj vladi teško je uhvatiti se u koštac s takvim problemima. No, dok pokušava riješiti ove izazove, Španjolska uživa svoj status pokretača europskog rasta.
