Kako u svijetu jača polemika da li bi se troškovi povezani s krizom uzrokovanom koronavirusom trebali dijelom nadoknaditi oporezivanjem bogatijih, stručnjaci ukazuju na “švicarski model”, jedan od rijetkih primjera kako porez na imovinu može dobro funkcionirati.

Kako piše Bloomberg, stanovnici jedne od najbogatijih država svijeta – prema podacima Svjetske banke, 2019. je BDP po stanovniku Švicarske iznosio 81.993 dolara – svake godine prijavljuju poreznicima vrijednost cjelokupne imovine.

Magarac od 500 franaka

Osim nekretnina i iznosa na bankovnim računima, u prijavu poreza ulazi i vrijednost imovine poput dionica, bitcoina, umjetnina, pa čak i stoke. Visina stope poreza ovisi o kantonu. Primjerice, u kantonu Ženeva iznosi 0,48 posto.

Nakon što je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala skok zaduženosti država te najteže zdravstveno i ekonomski pogodila siromašniji sloj, o porezu na imovinu debatira se od Kalifornije do Ujedinjenog Kraljevstva kao alatu za smanjenje javnog duga, ali i nejednakosti.

Njegovi najglasniji zagovornici su američka senatorica Elizabeth Warren, nobelovac Joseph Stiglitz te ekonomist Thomas Piketty. S druge strane, kritičari upozoravaju da je pogrešno oporezivati imovinu akumuliranu pomoću prihoda na koje je već ranije plaćen porez. Tu su i praktična pitanja, kako operativno provesti oporezivanje na pravednim osnovama.

No, čini se da se Švicarci time ne zamaraju. “Kod nas to funkcionira. Porez na imovinu nije velik”, ističe Stefan Kaufmann, farmer iz Wetzikona u kantonu Zürich, ujedno i lokalni vijećnik desne Švicarske narodne stranke. Krajem svake godine Kaufmann u poreznu prijavu upisuje vrijednost svojih 50 bikova i dva magarca.

Bik vrijedi oko 2000 franaka, a magarac 500 franaka. Kaufmannov blagonaklon stav prema porezu dijeli većina Švicaraca jer ta vrsta poreza u toj državi nije emocionalno pitanje kao u drugim dijelovima svijeta. Primjerice, 1990. godine 12 država-članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) imale su porez na imovinu. U 2017. bilo ih je samo četiri.

Brojni su odustali

“Brojne europske države pokušale su uvesti porez na imovinu, posebice na godišnjoj osnovi, ali su odustale jer je vrlo složen”, izjavio je prošli tjedan zastupnik britanskih konzervativaca Mel Stride. Jedna od ustavnih vrednota u Švicarskoj jest da svatko plaća porez prema svojim mogućnostima.

Porez na nasljedstvo je nizak, a nema ni poreza na kapitalne dobitke. Porezna politika mislila je i na one koji imaju vrijednu imovinu, ali niske prihode. Iz tih razloga švicarska riznica ostvaruje najviši udjel prihoda od poreza na imovinu među industrijaliziranim državama, pokazuju podaci OECD-a. Konkretno, porez na imovinu sudjeluje s oko 3,5 posto u ukupnim prihodima.

Međutim, to ne znači da je njegova učinkovitost neupitna. Studija koju je proveo profesor ekonomije Marius Brülhart sa sveučilišta u Lausannei pokazala je da je snižavanje stope poreza u kantonu Luzern rezultiralo povećanjem iznosa prijavljene imovine.

Iz toga je Brülhart zaključio da je ranije bilo više poreznih utaja. Najviše prigovora na porez, očekivano, imaju poduzetnici.

Christian Frey iz poduzetnicima naklonjene udruge economiesuisse, ističe kako porez posebno pogađa neke vlasnike tvrtki koji moraju povući dobit kako bi ga platili. No, time dolaze i na udar poreza na dividendu.