Proizvođač automobila Stellantis od rujna će početi prodavati električna vozila (EV) svog kineskog partnera Leapmotora u devet europskih zemalja kako bi proširio svoju ponudu jeftinih automobila, rekao je u utorak čelnik tvrtke Carlos Tavares.

Prodaja zajedničke tvrtke Stellantisa i Leapmotora proširit će se na Južnu Ameriku, Bliski Istok i Afriku te Indiju i Aziju i Pacifik počevši od četvrtog tromjesečja 2024., rekao je Tavares u kineskom gradu Hangzhouu gdje je sjedište Leapmotora.

Zajednička tvrtka po imenu Leapmotor International, koja je u 51-postotnom vlasništvu Stellantisa, ima za cilj prodavati električna vozila Leapmotora izvan Kine i također ih proizvoditi izvan Kine, oslanjajući se na Stellantisova proizvodna uporišta.

Postrojenja u Europi
Ona je dio šireg partnerstva sklopljenog između dvije grupacije, nakon što je francusko-talijanska grupa prošle godine objavila da kupuje 21 posto udjela u Leapmotoru za 1,6 milijardi dolara.

Preko zajedničke tvrtke, Stellantis ima ekskluzivna prava za proizvodnju, izvoz i prodaju proizvoda Leapmotora izvan Kine. To je prva takva mogućnost jednom etabliranom zapadnom proizvođaču automobila u vrijeme kada brojni kineski proizvođači, uključujući BYD, Chery i Dongfeng najavljuju ili razmatraju nova proizvodna postrojenja u Europi.

Tavares i izvršni direktor Leapmotora Zhu Jiangming nisu iznijeli pojedinosti o točnim lokacijama na kojima bi se mogla proizvoditi električna vozila Leapmotora. No, Tavares je rekao da će se sve odluke vezane za proizvodnju temeljiti na procjeni troškova i kvalitete te da bi među mogućim lokacijama mogla biti Stellantisova tvornica u Tychyju u Poljskoj.

Istodobno, s druge strane Atlantika američki predsjednik Joe Biden predstavio je paket oštrih povećanja carina na niz kineskih proizvoda, uključujući baterije za električna vozila (EV), računalne čipove i medicinske proizvode na što je Kina odmah najavila odmazdu. Ministarstvo trgovine priopćilo je da se Peking protivi povećanju američkih carina i da će poduzeti mjere za obranu svojih interesa, pozivajući SAD da ponište mjere.

Biden će zadržati carine koje je uveo njegov republikanski prethodnik Donald Trump dok će druge povećati, uključujući učetverostručenje carina na električna vozila na više od 100 posto te udvostručenje carina na poluvodiče na 50 posto. Bijela kuća navodi “neprihvatljive rizike” za ekonomsku sigurnost SAD-a zbog, kako kaže, nepoštene kineske prakse koja preplavljuje globalna tržišta jeftinom robom.

Frustrirani saveznici
Nove mjere utječu na 18 milijardi dolara uvezene kineske robe, uključujući čelik i aluminij, poluvodiče, električna vozila, kritične minerale, solarne ćelije i dizalice, priopćila je Bijela kuća. Sjedinjene Države uvezle su 427 milijardi dolara robe iz Kine 2023. godine i izvezle 148 milijardi dolara u drugo po veličini svjetsko gospodarstvo.

“Kina se koristi istom igrom koju je imala prije kako bi potaknula vlastiti rast na račun drugih nastavljajući ulagati, unatoč višku kineskih kapaciteta i preplavljivanju globalnih tržišta izvoznom robom koja je podcijenjena zbog nepoštene prakse”, rekao je novinarima Bidenov ekonomski savjetnik Lael Brainard.

Bijela kuća je rekla da Trumpov trgovinski sporazum s Kinom iz 2020. nije povećao američki izvoz niti potaknuo radna mjesta u američkoj proizvodnji, te je rekla da bi sveobuhvatne carine od 10 posto na robu iz svih točaka podrijetla koje je predložio Trump frustrirale američke saveznike i povećale cijene. Trump je uveo carine od 60 posto ili više na svu kinesku robu.