Štediše u Sloveniji ne trebaju strahovati za svoje depozite u bankama, izjavio je u ponedjeljak predsjednik udruge slovenskih poslovnih banaka France Arhar koji je nakon osamostaljenja Slovenije dva mandata proveo na mjestu guvernera središnje banke.

"Svi štedni ulozi u Sloveniji do 100.000 eura imaju solidarno jamstvo države", rekao je Arhar.

Odbijajući bilo kakve usporedbe s Ciprom koji je, u zamjenu za program financijske pomoći "trojke", pristao na oporezivanje bankarskih depozita, čime namjerava prikupiti 5,8 milijardi sredstava, Arhar je smirio slovenske štediše, rekavši da slovenski financijski sustav nije ugrožen i da su njihovi depoziti sigurni.

Najava poreza na bankarske uloge na Cipru u toj je državi zadnjih dana dovela do navale štediša na banke, no Arhar tvrdi da je u Sloveniji stanje u bankama sasvim drukčije i da se to ne može dogoditi.

Za razliku od Cipra, čije banke imaju ukupnu bilancu osam puta veću od nacionalnog BDP-a jer je Cipar imao reputaciju porezne oaze, u Sloveniji je ukupna svota bilance svih banaka samo 30-ak posto veća od slovenskog BDP-a, rekao je Arhar. Uz to, on dodaje da je Slovenija već donijela mjere za jačanje stabilnosti financijskog sustava i planove za sanaciju banaka, pa joj program financijske pomoći, kako se ocjenjuje, neće biti potreban.

Slovenija je sposobna stabilizirati banke i izbjeći situaciju da mora poput Cipra prihvaćati uvjete kako bi dobila financijsku pomoć, rekao je ugledni slovenski bankar koji je nedavno pomagao i u postizanju dogovora s Hrvatskom oko Ljubljanske banke.

Uz to, Arhar ističe da su u Sloveniji vodeće banke u većinskom vlasništvu države koja im je spremna pomoći. Osim toga, u Sloveniji zaduženost stanovništva nije velika, a javni dug još uvijek je u okviru kriterija koje predviđa Fiskalni pakt.

Zato Sloveniju ne treba uspoređivati s Ciprom niti drugim financijski ranjivim državama u EU-u, rekao je Arhar.

Povremene špekulacije i pretpostavke da će Slovenija možda biti prisiljena zatražiti financijsku pomoć EU-a obično se vezuju uz loše kredite i gubitke slovenskih banaka iz zadnjih godina te situacijama koje se ponavljaju iz godine u godinu da su im za dokapitalizaciju potrebna nova sredstva.

Pozivajući se na podatke središnje banke, slovenski analtičari navode da je glavni problem slovenskih banaka danas nastao između 2004. i 2008. godine, kada su u samo nekoliko godina udvostručile svoju ukupnu bilancu, što nije pratio rast BDP-a ni realna domaća štednja. Tada su, koristeći se dobrim kreditnim rejtingom države i niskim kamatnim stopama, slovenske banke na stranom financijskom tržištu uzele 15-ak milijardi eura, od čega su domaćim poduzećima dodijelile više od 12 milijardi eura novih kredita, čija je otplata postala upitna zbog dolaska krize i recesije.