Dejan Žunić iz prijepoljskog sela Seljašnica zasijao je 12 hektara ovog povrća, sa četiri hektara ga nije izvadio, a ima 40 tona zaliha krumpira koji će, najvjerojatnije, baciti.

"Nisam prodao ni onaj krumpir koji sam izvadio. Najveći problem predstavlja uvoz ovog povrća koje nema deklaraciju proizvođača, odnosno zemlju porijekla, a u prodaji je jeftiniji", rekao je on Tanjugu.

Prema riječima predsjednika Upravnog odbora "Plodova Srbije" Ratka Vukićevića, od lipnja prošle godine do ovih dana u Srbiju je uvezeno čak 18.179 tona krumpira iz Austrije, Njemačke, Nizozemske, Slovačke, Poljske i Belgije, a samo u ovoj godini uvoz je dostigao 6.000 tona.

Tržište krumpira u Srbiji je u znaku uvoza iz država Europske unije i to po cijenama nižim od troškova proizvodnje.  Uvoznici tamo kupuju pakirani krumpir (vreće od 10 kilograma na paleti) za četiri do šest centi po kilogramu, dok se industrijski krumpir u EU može kupiti i za samo dva centa i sasvim dobro izgleda, ali se ne preporučuje za jelo zbog visokog sadržaja škroba.