Zbog snažne izvozne orijentiranosti na njemačko tržište – posebice na automobilsku industriju – gospodarstva srednje i istočne Europe kratkoročno će proživjeti dublju recesiju od ostalih dijelova Europe, smatraju ekonomski analitičari.

No, povezanost s njemačkom industrijom jamči i brži oporavak, čim najveće europsko gospodarstvo opet „prodiše punim plućima“. Kako piše Financial Times, u posljednjih 27 godina mađarska kompanija Nemak Gyor stvorila je mrežu klijenata u europskoj automobilskoj industriji za koje isporučuje dijelove cilindara motora.

Zatvorene tvornice

Međutim, kako je početkom godine proizvodnja u njemačkim tvornicama automobila zamrla zbog pandemije koronavirusa, mađarski dobavljač morao je otpustiti 180 radnika što je čak petina radne snage. „Svi su oni morali zatvoriti svoje tvornice na nekoliko tjedana, a tijekom tog razdoblja nisu nisu naručivali dijelove od nas, pa smo i mi morali zaustaviti proizvodnju“, kaže za FT financijski direktor Nemak Gyora, Gabor Mersich.

Ta kompanija nije usamljena u nevoljama koje je donijela recesija u Njemačkoj, za koju ekonomisti procjenjuju da će biti najgora od kraja 2. svjetskog rata. Naime, Njemačka je najveći trgovinski partner srednje i istočne Europe te će se širom te regije kroz dobavne lance osjetiti posljedice njemačkog usporavanja.

Prema posljednjim podacima njemačkog statističkog zavoda Destatis za prošlu godinu, po vrijednosti uvoza Poljska je 5. trgovinski partner Njemačke po veličini dok Češka zauzima 7. mjesto. Mađarska je na 14., a Slovačka na 17. mjestu.

Ekonomisti smatraju da će zbog izvoznih veza s Njemačkom negativne posljedice zatvaranja gospodarstva zbog suzbijanja pandemije na europskom istoku biti dodatno naglašene. Podaci o indeksu menadžera nabave u Poljskoj i Češkoj objavljeni početkom tjedna pokazali su da se proizvodnja nastavila snažno smanjivati i u svibnju.

To je u skladu s ranijom procjenom njemačkog ekonomskog instituta Ifo da će države i kompanije usko povezane s njemačkom automobilskom industrijom – čija je proizvodnja pala na 45 posto kapaciteta – biti posebno teško pogođene.Proizvođač luksuznih automobila BMW već je odgodio ulaganje „teško“ čak milijardu eura u Mađarsku.

U slovačkoj automobilskoj industriji proizvodnja tijekom travnja iznosila je tek 18 posto proizvodnje u istom lanjskom razdoblju, tvrdi Katarina Muchova, ekonomistica banke Slovenska Sporitelna u Bratislavi. „Travanj je bio najgori mjesec u povijesti automobilskog sektora. Većina tvornica bila je jednostavno zatvorena“, ističe Muchova.

Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za srednju i istočnu Europu kaže kako je vrlo upitna potražnja i ponovno pokretanje proizvodnje u automobilskoj industriji. „To će posebno biti problem za Slovačku, Češku i Mađarsku, ali i za Poljsku i Rumunjsku“, dodaje Bucsa. „Kompanije u srednjoj i istočnoj Europi dio su europskih dobavnih lanaca, a njemačka industrija automobila i autodijelova dominira tim tržištima“, naglašava UniCreditov ekonomist.

Snažne i brze mjere

Analitčari Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIF) očekuju da će ove godine BDP Slovačke potonuti 9 posto, u Rumunjskoj za 7 posto, a u 5,5 posto u Mađarskoj. „Mjere suzbijanja koronavirusa u tim su državama bili prilično slične: relativno snažne i brzo uvedene. Stoga će najveći utjecaj usporavanju gospodarstva doći izvana“, ističe Richard Grieveson, zamjenik direktora WIIF-a.

No, razlika u dubini recesije među pojedinim državama će biti, ovisno o potencijalu domaće potražnje. Analitičari smatraju da će recesija u Poljskoj, zbog daleko većeg domaćeg tržišta, biti blaža nego u Mađarskoj i Slovačkoj. WIIF predviđa pad poljskog gospodarstva od 4 posto. No, poljske kompanije kojima je Njemačka glavno tržište ipak su nešto nervoznije od ostalih.

„Mislim da će se recesija definitivno odraziti na nas u ovoj i idućoj godini. Ali se nadam da neće biti tako duboka kao što danas mislimo“, kaže Marek Gorski, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke za preradu plastike Ergis. U posljednja tri mjeseca toj su tvrtki prihodi s njemačkog tržišta potonuli za 20 posto. U srednjem roku perspektiva za europski istok je ipak mnogo povoljnija.

Posljednji makroekonomski pokazatelji sugeriraju da se ekonomska aktivnost u Njemačkoj počela polako oporavljati, a sektori poput građevinarstva već pokazuju „znakove života“. Valja podsjetiti da paket poticaja gospodarstvu koje je predstavila vlada u Berlinu prema izračunima Međunarodnog monetarnog fonda vrijedi 35 posto BDP-a.

Katarina Muchova procjenjuje da zbog tako golemog paketa poticaja u Njemačkoj, srednja i istočna Europa može očekivati ekonomsko poboljšanje već u iduća dva tromjesečja. Istok Europe može profitirati i na druge načine u dužem roku od povezanosti s njemačkim tržištem.

Mnoštvo njemačkih kompanija svjedočilo je poremećenim globalnim dobavnim lancima tijekom pandemije, pa Richard Grieveson smatra mogućim da će ih to iskustvo motivirati na traženje dobavljača koji su zemljopisno bliži. „Ako kažemo da se kompanije osjećaju izloženije ako imaju duge dobavne lance, tada možemo prognozirati da će od toga profitirati srednja i istočna Europa“, naglašava Grieveson.