Globalno financijsko tržište postaje glavni uteg Rusiji u njezinoj ratnoj avanturi u Ukrajini. Vrijednost ruske rublje u ponedjeljak prijepodne u jednom je trenutku potonula za 29,7 posto spustivši se do rekordno niskih 119,5 rubalja za dolar.

Na to se nadovezala vijest da je središnja Banka Rusije više nego udvostručila ključnu kamatnu stopu, podignuvši je sa 9,5 na čak 20 posto. Posljednja je to u nizu mjera kojima središnja banka pokušava podržati rusko financijsko tržište, uzdrmano zapadnim sankcijama koje su uslijedile pokretanjem invazije ruske vojske na Ukrajinu.

U nedjelju je Banka Rusije najavila da će obnoviti kupnju zlata na domaćem tržištu, pokrenuti neograničene repo aukcije te olabaviti ograničenja na otvorene devizne pozicije ruskih banaka.

Drastična promjena
Također je povećan i opseg vrijednosnica koje mogu poslužiti kao kolateral za dobivanje kredita, a na financijskom tržištu stranim ulagačima zabranjeno je prodavanje ruskih vrijednosnica. “Vanjsko okružje za rusko gospodarstvo drastično se promijenilo”, navela je središnja banka jučer u priopćenju dodavši kako će “povećanje kamatne stope osigurati rast iznosa depozita na razine potrebne za kompenzaciju povećane deprecijacije valute i inflatornih rizika”, prenosi Reuters.

Novi set zapadnih sankcija koji uključuje izbacivanje ruskih banaka iz SWIFT sustava međunarodnih plaćanja te ograničenja u korištenju 630 milijardi dolara deviznih rezervi vjerojatno će imati devastirajući utjecaj na gospodarstvo te će otežati ruskim bankama pristup međunarodnim tržištima, ocjenjuju inozemni financijski analitičari.

Osjećaju to i ruski građani koji su tijekom vikenda dobrano ispraznili bankomate. Banka Rusije objavila je da je iznos isplata gotovine na bankomatima tijekom vikenda dosegao razinu posljednji puta viđenu u ožujku 2020. kada je izbila pandemija koronavirusa.

“Povlačenje novca iz banaka već je počelo te je za očekivati brzi skok inflacije, a ruski bankovni sustav vjerojatno će se naći u problemima”, kaže za Reuters Jeffrey Halley, stariji analitičar tvrtke OANDA.

Banka Rusije poručila je građanima kako kreditne i debitne kartice funkcioniraju bez problema unutar zemlje, ali da se kartice sankcioniranih banaka neće moći koristiti za plaćanja u inozemstvu, kao i putem Google Payja i Apple Payja. Devizne rezerve Rusije potporni su stup ekonomske snage te države, pa ga zapadni saveznici pokušavaju potkopati kroz ograničenje korištenja tog novca.

Iako je Rusija od 2014. i aneksije ukrajinskog poluotoka Krima snažno smanjila izloženost američkoj valuti u svojim rezervama, dobar dio tog novca drži u inozemstvu – SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Austriji i Japanu, navodi Financial Times.

“Tržišni sudionici shvaćaju da će Rusija bez mogućnosti obrane svoje valute krenuti u slobodni pad”, kazao je jedan dužnosnik američke administracije koji je želio ostati anoniman. Doduše, dio zaštite pružit će rekordni proračunski višak od 19 milijardi dolara, nagomilan zahvaljući značajnom izvozu energenata. Rusiji veliki priljev deviza dolazi od izvoza nafte i plina što može podržati gospodarstvo i pomoći u plaćanju uvozne robe.

Mate Jelić, analitičar Erste banke, kaže za Poslovni dnevnik kako se utjecaj na rusko gospodarstvo i cjelokupni financijski sustav ne može promatrati izolirano od ostalih događaja. “Kriza ovaj put, za razliku od one 2008./2009. nije proizašla iz financijskog sustava već se na njega prelila. Utjecaj na njihovo gospodarstvo već je sada devastirajući, a ukupne razmjere nije moguće predvidjeti budući da se nove oštre mjere donose na dnevnoj razini”, kaže Jelić.

On pojašnjava kako je u normalnim okolnostima tečaj rublje prema dolaru slobodno fluktuirajući, pri čemu središnja banka ima za cilj održati stabilnost cijena u zemlji. “Drugim riječima, intervenira na tržištu samo kad smatra da je došlo ili da će doći do narušavanja cjenovne stabilnosti.  Krajem siječnja ove godine Rusija je imala preko 460 milijardi dolara raspoređeno u deviznim rezervama što bi joj omogućilo da, barem kratkoročno, ograniči pad rublje.

Međutim, nametanjem sankcija njihovoj središnjoj banci izgledno je kako će Rusiji biti dobrim dijelom onemogućen pristup rezervama, čime efektivno oni teško mogu operativno stabilizirati, odnosno fiksirati tečaj rublje”, smatra Jelić. Dodaje kako će u pokušaju stabilizacije tečaja rublje Banka Rusije sasvim sigurno aktivno koristiti i kapitalne kontrole kako bi se minimizirali odljevi iz Rusije.

Nedostaje dolara
Međutim, sve će to dovesti i do problema “na drugoj strani”. “Potražnja za dolarima, ne samo u Rusiji već globalno, značajno je pojačana uslijed čega rastu špekulacije kako će američki Fed biti prisiljen reagirati te osigurati dovoljne količine dolarske likvidnosti u svjetskom financijskom sustavu”, ističe Jelić.

S obzirom da se 80 posto deviznih transakcija ruskih banaka odvija u američkom dolaru, ekonomisti očekuju da će ova situacija narušiti gospodarski rast najvažnijih ruskih trgovinskih partnera, uključujući i Europu, što će dovesti do još snažnijeg rasta inflacije te moguće pojave stagflacije, vrlo neugodne pojave za gospodarstvo.

Osim kapitalnih kontrola i podizanja kamatnih stopa, Banci Rusije otvorena je i mogućnost da potraži pomoć u Kini gdje je pohranjen pojedinačno najviši udjel ruskih deviznih rezervi, više od 14 posto.

Međutim, inozemni analitičari ističu kako za sada nije jasno želi li Kina to i učiniti. S jedne bi strane bacanje spasilačkog pojasa Rusiji potkopalo američku dominaciju u globalnim financijama, ali bi time kineske banke riskirale američku odmazdu zbog kršenja sankcija čime bi mogle ostati bez pristupa dolaru i euru.

Ruska središnja banka također može pokušati prodati dio zaliha od 2299 tona zlata – pete svjetske zalihe po veličini – vladama koje su naklonjenije Moskvi. Međutim, Sergej Gurijev, ekonomist na pariškom sveučilištu Science Po, kaže za FT kako takva prodaja neće biti jednostavna. “Svatko tko kaže da je lako prodati zlatne poluge ili juan mora da se šali”, tvrdi Gurijev.

Što se tiče kapitalnih kontrola i utjecaja na strane ulagače, zabrana prodaja vrijednosnica svakako će utjecati na norveški državni mirovinski fond koji je najavio smanjenje izloženosti ruskim kompanijama.

Što se tiče obveznica, od 37 milijardi dolara vrijednih ruskih državnih obveznica denominiranih u dolaru ili rubljima, strani investitori držali su 20 milijardi dolara, pokazuju podaci Banke Rusije. K tome, strane banke od ruskih banaka potražuju 29,3 milijarde dolara, podaci su Banke za međunarodna poravnanja.

Veliki udarac stranim ulaganjima došao je već jučer. Britanski naftni i plinski div BP objavio je da zbog ruskog napada na Ukrajinu izlazi iz vlasničke strukture ruske naftne tvrtke Rosnjeft, raskidajući partnerstvo staro nekoliko desetljeća.

Rosnjeft čini oko polovine BP-ovih rezervi nafte i plina i trećinu proizvodnje, a povlačenje iz 19,75-postotnog udjela stajat će britansku tvrtku do 25 milijardi dolara. BP će nakon izlaska iz vlasničke strukture Rosnjefta uknjižiti bezgotovinski trošak od 11 milijardi dolara u stranoj valuti, a najavili su i dodatnu bezgotovinsku naknadu u iznosu od 14 milijardi dolara.

Kompanija je od Rosnjefta dobivala prihod u obliku dividendi, koje su u 2021. iznosile oko 640 milijuna dolara, što odgovara otprilike tri posto ukupnog novčanog toka iz poslovanja. Rosnjeft je za odluku BP-a okrivio “politički pritisak bez presedana”, izvijestile su ruske novinske agencije, navodeći da je uništeno 30 godina uspješne suradnje.

Nagli izlazak iz vlasničke strukture Rosnjefta dramatičan je potez BP-a koji ima najveća strana ulaganja u Rusiji i pojačat će pritisak na druge zapadne kompanije u toj zemlji, uključujući Total i Shell.