Državne ljekarne u Srbiji odlaze u privatizaciju, to je realna sudbina ustanova za prodaju i distribuciju lijekova, koje su poslednjih godina nagomilale milijunske dugove.
Ana Brnabić, ministrica državne uprave i lokalne samouprave, za Večernje novosti kaže da je “privatizacija otvorena opcija na stolu, iako je riječ o složenom političkom pitanju”.

Do prije nekoliko godina državne ljekarne bile su uspješne ustanove, a sada kasne s isplatom čak 18,5 milijuna eura dobavljačima. Ukupni dug je mnogo veći, iznosi 45,6 milijuna eura, te je rješenje pitanja povjereno radnoj skupini u kojoj su predstavnici ministarstava zdravlja, financija i državne uprave.

Prijedlog Ministarstva zdravlja bit će da ljekarne ostanu državne, ali da se uvede profesionalni menadžment i stvore uvjeti da postanu konkurentne na tržištu.
Ministarstvo će tražiti da marže državnih ljekarni budu takve da mogu preživjeti, ali se još ne zna o kojem postotku je riječ, trenutno, marže za većinu lijekova na recept su 12 posto, na pomagala četiri, a na citostatike šest posto.

Novac otišao na plaće

Prema riječima ministrice Brnabić posljednji pokušaj spašavanja državnih ljekarni odigrao se 2006. godine, tako što su njihovi dugovi prebačeni u javni dug.
“Dugovi su narasli i sada su s kamatama dosegnuli 11 milijardi dinara u 25 lokalnih samouprava. Samo mjesečne kamate na dug iznose 250 milijuna dinara. Jedina dobra stvar je u tome što problem ne postoji u svih 145 ustanova”, kaže Ana Brnabić.

“Lokalne samouprave su osnivači ljekarni i one su u dugovima, Ministarstvo zdravlja i Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) kažu da to nije njihov problem zato što su te lijekove već platili dobavljačima. Ljekarne su novac dale za plaće i uređenje, a ne za dobavljače. Ako lokalne vlasti počnu vraćati dug, to ne smije biti iz njihovih proračuna, već da u sklopu zakonskih normi idu na javno-privatno partnerstvo ili iznajmljivanje tih ljekarni. Ne mogu se privatizirati u ovom trenutku, ali je to opcija koja je na stolu”, kaže Brnabić.

Monopolizacija veledrogerija

Loši finansijski rezultati državnih ljekarni, kažu njihovi direktori, izravna su posljedica pravilnika iz 2015. godine. Uz ograničene marže, problem je i obveza da lijekove kupuju putem javnih nabaki.
“Politika štednje i veliko smanjenje cijena, za 30 do 50 posto, srušili su marže i nismo mogli ispuniti planove. Novac kojim su raspolagale ljekarne odlio se u blagajnu RFZO-a. Uveden je sustav centraliziranih javnih nabavi koji je ljekarnama oduzeo dodatni dio prihoda i također ih prelio u blagajnu RFZO-a. Zbog monopolizacije veledrogerija one dobiju posao u sklopu centralnih javnih nabavi i sklope ugovor s RFZO-om o opskrbi, a otvaraju vlastite lance ljekarni i rade na recept. Tako se razvija nelojalna konkurencija državnim ljekarnama, kroz zloporabu partnerskog odnosa s državom”, kaže Miloš Obradović, direktor Apoteka Kruševac.
Rješenje je, smatraju direktori srpskih ljekarni, nov način ugovaranja sa RFZO-om, a većina njih smatra da trebaju ostati državne institucije jer je to jedino jamstvo da će lijekovi biti dostupni svim građanima zemlje.