Vlada Srbije i dalje ne dopušta tvornicama Obrambene industrije Srbije (OIS) da zapošljavaju nove, mlade radnike i stručnjake, koji su im nužni za održanje proizvodnje.

Zastava oružje, na primjer, sredinom ožujka nije dobila traženu suglasnost od nadležnog vladinog povjerenstva da zaposli 350 novih radnika, odnosno mladih strojarskih inženjera i tehničara, koji su toj tvornici potrebni više od godinu dana, ali koje neće moći zaposliti do sredine 2015., piše Danas.

Traženi proizvodi
Razlog tome je što se država prema Zastava oružju i ostalih pet tvornica OIS-a (Krušik Valjevo, Sloboda Čačak, Prvi partizan Užice, Milan Blagojević Lučani i Prva iskra Barič), koje se ubrajaju među vodeće srpske izvoznike, odnosi jednako kao prema javnim poduzećima koja su korisnici proračuna, i ne dopušta im da zapošljavaju nove radnike. U Upravi Zastava oružja kažu da vojna industrija državi "ne troši, već pravi novac", te da imaju tražene i profitabilne proizvode, izvoze i državi donose devize.

S druge strane, država kao većinski vlasnik tvornica OIS-a, najavila je početkom godine da će u 2015. u modernizaciju domaće vojne industrije uložiti 60 milijuna eura, ali kompanijama na račune nije stiglo još ništa. Država je najavila i privatizacije 49 posto svog kapitala u tvornicama OIS-a, što je predviđeno Nacrtom zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme koji je bio na javnoj raspravi do 23. ožujka. Nakon tog roka, sindikati OIS-a iznijeli su primjedbe na odbedbe novog zakona.

Najvećim dijelom riječ je o načinu preobrazbe preostalog društvenog kapitala u vojnim tvornicama, čija se zajednička vrijednost procenjuje na oko 7,5 milijardi dinara. Međutim, glavna primjedba se odnosi na prodaju 49 posto državnog udjela u OIS-u, i to, kako se najavljuje, samo inozemnim ulagačima. Drugim riječima, sindikati Zastave oružja  Prvog partizana, Krušika, Slobode, Milana Blagojevića i Prve iskre, koji traže nastavak razgovora s Ministarstvom odbrane i vladom o nacrtu zakona, protive se djelimičnoj privatizaciji odnosno dokapitalizaciji poduzeća, jer smatraju da bi to moglo imati "kobne posljedice" u budućnosti, ali i ugroziti sigurnost zemlje.

Osiguranje konkurentnosti
Međutim, u dijelu stručne javnosti prevladava stav da je djelimična privatizacija, tj. dokapitalizacija možda najbolji način za tehničko-tehnološku modernizaciju vojnih tvornica, što bi im osiguralo konkurentnost na svjetskom tržištu. "Država nema novca za financiranje njihovog tehničko-tehnološkog razvoja u mjeri koji bi im osigurala opstanak na svjetskom tržištu. S druge strane, inozemni kapital je nužani zbog pozicije na svjetskom tržištu koja će sve više ovisiti i o porijeklu tog kapitala, odnosno jesmo li kao država dio euroatlantskih, ili nekih drugih integracija", kaže bivši član Upravnog odbora Zastava oružja Vlado Vučković. Nacrt zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme, suprotno očekivanjima u vojnoj industriji, još uvijek nije ušao u skupštinsku proceduuru. 

Kupci sa svih kontinenata

Izvoze u 50-tak zemalja diljem svijeta

Ugovori kragujevačke kompanije Zastava oružje, koja izvozi u 50-tak zemalja diljem svijeta, vrijedni su trenutno oko 80 milijuna dolara. Tako su za Zastavino pješadijsko naoružanje ponovo su zainteresirani Ujedinjeni Arapski Emirati, a mogući poslovi procjenjuju se na nekoliko desetaka milijuna dolara. Amerikanci traže i dodatne isporuke lovačko-sportskog i tzv. oružja za osobnu odbranu, a za veće količine tog oružja zainteresirani su i kupci iz Kanade i Australije. Zanimanje za Zastavino lovačko oružje, kako tvrde u Kragujevcu, raste i u zemljama Europske unije, prije svega u Mađarskoj, Češkoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Slovačkoj.