Srbija je uz Sloveniju industrijski najjača ekonomija na području bivše Jugoslavije i danas, dominantno orijentirana na industriju, prima 3,2 milijarde eura stranih ulaganja. Javne financije u Srbiji su konsolidirane, proračun je u ravnoteži, u posljednje dvije godine došlo je do suficita i javni dug smanjen je za više od 20 postotnih bodova od 2015. godine. Istaknuo je to Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije i predsjednik programskog odbora Kopaonik Business Foruma u razgovoru za Poslovni dnevnik uoči najveće regionalne ekonomske konferencije koja će se održati od 3. do 6. ožujka u Kongresnom centru hotela Grand na Kopaoniku.

Koje ste regulatorne reforme proveli u protekle tri godine i na čemu je potrebno poraditi?

Ključne reforme odnosile su se na radno zakonodavstvo i uklanjanje fiskalnih neravnoteža. Naime, od 2004. godine, kada je donesen prethodni Zakon o radu koji je bio vrlo rigorozan za poslodavce, investitori su uporno insistirali na fleksibilnom tržištu rada.  Usporedno s provedbom fiskalne konsolidacije u 2016. godini, vlada odlučuje o promjeni radnog zakonodavstva. To je imalo pozitivan učinak, prvenstveno na razinu ukupnih stranih ulaganja.

Koji su ključni potezi Srbije, pogotovo s ekonomske strane, za lakši i brži ulazak u EU? Je li srpska ekonomija još uvijek u tranziciji?

Potrebno je provesti strukturne reforme mnogo odlučnije. Restrukturiranje javnih poduzeća, odvajanje upravljačkih funkcija od vlasništva, njihova djelomična privatizacija – to je najteži dio strukturnih reformi. Do sada je najmanje učinjeno na ovom planu. Naravno, postoji i niz drugih područja u kojima se mora ostvariti napredak prema stjecanju punopravnog članstva u EU.  Kreditni rejting Srbije je najbolji u regiji, čak i bolji od Hrvatske, koja je članica EU. Međutim, tranzicija srpske ekonomije i države još nije dovršena. Glavni problem su loša ulaganja koja su na razini od oko 19% BDP-a, što predstavlja prepreku snažnom rastu od 5% i više godišnje.

Kakva je gospodarska suradnja Srbije i Hrvatske, ali i općenito investitora u regiji? Koja su tržišta najvažnija za izvoz?

Naša je gospodarska suradnja prirodna, postoje duboki povijesni korijeni. Zajedno smo bili dio ukupne gospodarske strukture u bivšoj zajedničkoj državi. Srbija je mnogo hrabrije uklonila prepreke i omogućila investitorima iz Slovenije i Hrvatske da ulože kapital u našu zemlju. Zahvaljujući tim investitorima (Gorenje, Atlantic Grupa, Agrokor, Nexe, itd.), ali i svima ostalima iz Europe i svijeta, uspjeli smo donekle reindustrijalizirati zemlju i “ispuhati” vanjskotrgovinske deficite. Mislim da su naši ekonomski odnosi na hrvatskoj strani mnogo više opterećeni događajima iz prošlosti, što je, vjerujem, pogrešno.  Regija Zapadnog Balkana puno je važnija za Srbiju od tržišta najvećih zemalja svijeta, jer sa svim susjednim zemljama imamo trgovinski višak. Ali svjedočimo da još uvijek postoje političke napetosti koje uzrokuju trgovinske barijere i ne pridonose uspostavljanju još solidnije suradnje.

Gorući problemi danas su i dalje tržište rada, nedostatak kvalificirane radne snage, uvoz stranih radnika i odlazak ljudi, osobito mladih. Kakva je situacija u Srbiji, kako ste se suočili s tim problemima?

Demografska kretanja u Srbiji, kao i u Hrvatskoj i svim zemljama regije nisu povoljna. Apsurdno je da, budući da nismo članice EU, Srbija ima čak i bolji položaj od Hrvatske. Naravno, ovdje je prisutna migracija mladih, obrazovanih ljudi, ali i kvalificiranih radnika različitih zanimanja, osobito nakon otvaranja vrata Njemačke i nekih drugih razvijenih zemalja. Srbija pokušava aktivnom politikom iskoristiti priliku koju pruža četvrta industrijska revolucija i uhvatiti vezu s razvijenim svijetom. Najveća potražnja za osobljem u IT sektoru, ali nedostaju i kvalificirani radnici različitih profila. U tom smislu, u tijeku je reforma obrazovnog sustava s ciljem prilagodbe zahtjevima modernog doba

Ove se godine održava 26. Kopaonik Business Forum. Koja je ključna tema?

Središnja tema je: Srbija deset godina nakon Velike recesije – snažan rast kao imperativ. Analizirat ćemo pogreške u ekonomskoj politici koje su Srbiju, nakon Hrvatske, najsporije oporavile nakon velike krize i što treba učiniti kako bi se ostvario snažan rast u budućnosti. Imat ćemo više od 1300 sudionika. Dolaze iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i iz drugih europskih zemalja.