U Srbiji je i drugi tjedan nakon iznenadnog skoka vrijednosti švicarskog franka protekao bez rješenja za oko 22.000 zaduženih u ovoj valuti, a jedino je zasad izvjesno da fiksiranja tečaja "švicarca" neće biti, niti se korisnici zajmova mogu nadati ozbiljnijoj sustavnoj pomoći države.

Poruka srbijanskog premijera Aleksandra Vučića s foruma u Davosu da Srbija neće slijediti primjer Hrvatske i vezati tečaj franka na vrijednost prije odluke švicarske državne banke, potaknula je različita reagiranja, a sudeći po ocjenama udruga bankarskih klijenata – od države se ne očekuje financijsko rješenje već političko-ekonomski pritisak na banke da se u procesu rješavanja problema s kreditima odreknu dijela svog profita.

U dosadašnjim anketama, kao i službenim i neslužbenim ocjenama, dominirajući zaključak je da odgovornost i rizik imaju klijenti i banka.

Takve poruke su poslali i bankari, što je slaba utjeha za oko 22.000 dužnika, a jedini zasad konkretniji savjet tim građanima je da se jave svojim bankama i pokušaju sklopiti individualne sporazume.

Tako je Filipos Karamanolis, predsjednik Izvršnog odbora Eurobanke, pozvao klijente svoje banke na dogovore, ali uz napomenu da će građani koji imaju kredite u "švicarcima" morati plaćati rate po novoj vrijednosti franka od dana dospjeća rate pa sve dok dok ne postignu drugačiji dogovor s bankom.

Fiksiranje tečaja narušilo bi ravnopravan tretman ostalih klijenata

Da bankari nisu spremni odreći se ekstraprofita na tečajnim razlikama svjedoče brojne ocjene dužnosnika, uz poruku da 22.000 zaduženih u "švicarcima" na ukupan broj od oko 7,1 milijuna stanovnika Srbije "nije zabrinjavajuće velik".

"Fiksiranja tečaja franka neće biti jer bi takvo rješenje u Srbiji narušilo ravnopravan tretman ostalih klijenata", izjavio je za "Blic" Goran Pitić, predsjednik Upravnog odbora Udruge banaka Srbije i nekadašnji ministar za ekonomske odnose s inozemstvom.

Ni ponuđena opcija klijentima da se obrate svojim bankama nije originalno rješenje jer je i 2013. nuđeno nešto slično – prelazak iz kredita u francima u eure, razdoblje mirovanja od dvije godine, te mogućnost da rok otplate bude produljen.

Moguća nova pojedinačna rješenja su sada različita. Banke nude produljenje roka otplate s dobi od sadašnjih 65 na 72 godine starosti, čime bi se rata umanjila, ali bi klijenti na kraju ipak dali više za kamatu.

U opticaju je i ponuda da građani plaćaju rate po tečaju prije skoka švicarca – i to tri godine, da bi poslije toga plaćali razliku koja bi se pojavila zbog jačanja franka i koja bi bila dodana glavnici, na što banka ne bi zaračunavala kamate. Udruge bankarskih klijenata ocjenjuju da je u oba slučaja riječ je o prolongiranju obaveza i kupnji vremena, a ne povoljnijim uvjetima otplate.

Bankari, pak, tvrde da nisu ni sve banke u istoj poziciji, jednako kao ni svi klijenti.

Prema neslužbenim saznanjima beogradskog tiska, bankari drže da treba izići u susret samo "financijski ugroženima koji su slabije platežne moći i kupovali su manje stanove".

"Efektiva": ni banke se uglavnom nisu zaduživale u francima

U potrazi za sustavnim rješenjem Udruga bankarskih klijenata "Efektiva" zatražila je otvorenim pismom od premijera Aleksandra Vučića da pomogne pravično rješenje za kredite u francima koje ne bi podrazumijevalo državne subvencije.

"Efektiva" sugerira da bi preostale iznose kredita u francima trebalo pretvoriti u eure po paritetu koji je bio važeći na dan isplate kredita, obrazlažući to činjenicom da se ni banke uglavnom nisu zaduživale u švicarskim francima.

"Zaduženja banaka u švicarskim francima u tom trenutku iznose dva posto ukupnih zaduženja. Istodobno, od ukupnih plasmana koje banke imaju na taj dan, oko šest posto je indeksirano u švicarskim francima", ukazala je ova udruga.

Posve je jasno, tvrdi "Efektiva", da veći dio plasiranih kredita nema pokriće u istoj valuti, pa banke dobar dio svog profita ostvaruju upravo na tečajnim razlikama na temelju jačanja franka u odnosu na euro i dinar.

Ova udruga je, uz dosad najkonkretnije predloženo rješenje, ukazala da država ne mora reagirati subvencijama već samo nepristranim posredovanjem između klijenata i banaka.

Bilo bi to, kako se sugerira, preventivno djelovanje kojim bi država u kasnijim fazama izbjegla financijske izdatke, kad banke aktiviraju police osiguranja koje imaju kod Nacionalne korporacije za osiguranje kredita (NKOSK).

"Tada će NKOSK-u biti potreban ogroman novac da dugovanja korisnika podmiri bankama. Dakle, postavlja se pitanje: Hoće li se država sada umiješati i samo posredovati u rješavanju ovog problema, ili će – nekad kasnije, potencijalno, biti primorana izdvajati znatna materijalna sredstva kako bi podmirila obaveze NKOSK-a bankama", upozorila je Udruga bankarskih klijenata "Efektiva".

"Ovo stanje postaje neizdrživo – ili će ga morati rješiti sustav – banke i država, ili će ga rješavati – ulica. Mene su, a nisam jedini, ima nas na tisuće, svi skupa osudili da u narednih 15 godina ne smijem ni umrijeti jer će mi djecu izbaciti na cestu", poručio je u televizijskoj anketi jedan ogorčeni korisnik kredita u švicarcima.