Gdje je srpsko zlato? Ne, ne misli se ovdje na najsjajnija odličja s netom završenih Olimpijskih igara u Riju, kojih je Srbija osvojila dva i koja bi se eventualno zagubila n letu iz Južne Afrike za Europu, već na zlatne poluge, koje su sve redom – prodane. Na činjenicu da je zemlja gotovo ostala bez zlatnih rezervi koje se većinom vuku iz nasljedstva propale Socijalističke federativne republike Jugoslavije, upozorile su Večernje novosti, zapazivši da se ne zna gdje je novac dobiven od (ras)prodaje 17 tona poluga dobivenih raspadom Jugoslavije i pet tona iz trezora nekadašnje Narodne banke Jugoslavije.

Doradilo se i nestalo

List se pita zašto je svo zlato prodano, reklo bi se “budzašto”, ako je od 2000. do 2012. u Srbiju iz inozemstva ušlo 30,4 milijarde eura, od čega su devizne rezerve povećane za 9,8 milijardi.
SFRJ je posjedovala 46,1 tona zlata koje je završilo u sukcesiji, da se podijeli među državama nastalima njenim krvavim raspadom 1991., a od toga je Savezna republika Jugoslavija (također propala tvorevina sa Srbijom i Crnom Gorom) naslijedila 16,8 tona. Sva je ta masa iz SRJ prodana brzo 2001. i 2002., napominju u Narodnoj banci Srbije. Time je opovrgnut i nedavni navod guvernice NBS-a Jorgovanke Tabaković, koja je kazala da se ne zna gdje je spomenutih 46 tona ex-YU zlata.

“ Na računu banke za međunarodno poravnanje (BIS) u Baselu u Švicarskoj, kada su i deblokirana novčana sredstva SFRJ, bile su i te zlatne poluge, kojima je upravljala NBJ. To je zlato bilo tamo, ali je 2001. godine NBJ iz Srbije iznijela pet tona da bi ga se u inozemstvo malo doradilo, nakon čega je ta količina vani i prodana” napominju iz NBS-a, ne iznoseći, pak, podatke o vrijednosti tih transakcija i drugim detaljima.

Udesetorostručeno

U Baselu je sada samo jedna tona, ostalo se “istopilo” u novcu, a zacijelo se “istopio” i taj novac zarađen zlatom, obzirom na to da se njemu ni danas ne može ući u trag. Koliko je danas Srbija bogata zlatnim rezervama?
“ Prema podacima NBS-a do srpnja 2016., u trezorima je 18,5 tona zlata, odnosno 7,5 posto svih deviznih rezervi. Jedna tona je u Švicarskoj u BIS-u”, kažu u NBS-u na upit novinara.

Novostima je priču o tijeku srpskoga zlata komentirao i bivši guverner NBS-a i političar Mlađan Dinkić.

“U mojem trogodišnjem mandatu na čelu NBS-a devizne rezerve su povećane deset puta, što se može provjeriti i u izvještajima centralne banke, a koji su i predstavljani u javnosti”, kaže Dinkić. Navodi i da je Srbija u vrijeme kad je postao guverner 2000. godine Srbija imala devizne rezerve u iznosu od samo 360 milijuna dolara, da bi ih on, skupa s onima koje uključuju i zlato, multiplirao na 3,3 milijarde.
Banka podsjeća da je Srbiji i Crnoj Gori sukcesijom pripalo i 40 posto od 8,5 tona tzv. monetarnog plemenitog metala u SFRJ. Vrijednost toga zlata bila je oko 107 milijuna dolara, a bilo je čuvano u banci Credit Suisse u Zürichu i u Francuskoj centralnoj banci u Parizu.