Trgovinski sporazum s Kinom, odnosno njegova prva faza – kako ga naziva predsjednik Donald Trump – pokazao je kako protekcionistička politika koju je Bijela kuća do sada vodila ne može riješiti glavni problem koji Amerika ima s Kinom, a to je gubljenje tehnološke utakmice, ocjenjuju analitičari.

Prema medijskim najavama, sporazum između SAD-a i Kine koji bi trebao redefinirati njihove trgovinske odnose bit će potpisan danas u Washingtonu. 

Veselje za farmere
Prema informacijama koje su procurile u medije, Kina se obvezala kupovati dodatnih 197 milijardi dolara američke hrane, industrijske robe, energenata i usluga. Kako pojašnjava Reuters pozivajući se na upućene izvore, u iduće dvije godine put Kine krenut će dodatnih 80 milijardi dolara vrijedna američka industrijska roba te preko 50 milijardi dolara vrijedni energenti. Sektor usluga jedan je od rijetkih gdje SAD bilježe suficit u trgovinskoj razmjeni s Kinom (za 2018. višak je iznosio 41 milijardu dolara), a Peking se obvezao da će uvesti usluga za dodatnih 35 milijardi dolara. Trumpovu biračku bazu u ruralnom dijelu Amerike zasigurno će razveseliti izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu za još 32 milijarde dolara, odnosno 16 milijardi dolara godišnje.

Ako se to pribroji izvozu hrane od 24 milijarde dolara iz 2017., Trumpova administracija uspjela je isposlovati godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda od 40 milijardi dolara u najmnogoljudniju državu svijeta. Kako pišu američki mediji, povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda bilo je posebno važno za Trumpa s obzirom da su farmeri najviše nastradali od kineskih mjera odmazde u 18-mjesečnom carinskom ratu. Službene brojke koliko će pojedine robe Kinezi kupovati bit će objavljene danas u Bijeloj kući prilikom potpisivanja sporazuma koju će s kineske strane potpisati vicepremijer Liu He. Podsjetimo, trgovinski sporazum između dva vodeća gospodarstva postignut je 13. prosinca, a zatopljenje ekonomskih odnosa na liniji Washington-Peking signalizira i brisanje Kine s popisa država koje manipuliraju valutom.

To je u utorak dovelo do snažnog skoka vrijednosti juana, na najvišu razinu od kraja srpnja. Kako je u priopćenju u ponedjeljak pojasnio ministar financija Steven Mnuchin, Kina se obvezala da će se suzdržati od devalvacija juana te da će promovirati transparentnost. Kina se sada nalazi na "nadzornom popisu", s još devet država, među kojima su i Njemačka, Italija i Japan. Inače, Amerika je Kinu prvi puta prozvala za manipulacijom valutom još u vrijeme administracije predsjednika Billa Clintona. No, nakon što je Kina u kolovozu prvi put od 2008. oslabila svoju valutu iznad razine od 7 juana za dolar, Washington je opet ponovio tu optužbu dodatno rasplamsavši tenzije u carinskom ratu. Osim povećanja američkog izvoza što bi trebalo sniziti trgovinski deficit, sporazum (barem na papiru) rješava i najvažnije sporne točke koje je Trump od početka mandata predbacivao Kini.

To prije svega vrijedi za zaštitu intelektualnog vlasništva gdje se Peking obvezao učiniti poboljšanja. Sporazum sadrži i poglavlja o prijenosu tehnologije te pristupa stranih kompanija kineskom tržištu, uključujući sektor financijskih usluga i poljoprivredu. Američki izvori navode kako sporazum predviđa da SAD unilateralno opet uvede carine Kini ako se ne ispoštuju data obećanja. Međutim, još je nejasno kako će se to ostvariti, a složeniji problemi, poput državnih subvencija kompanijama koje konkuriraju američkim tvrtkama, ostavljeni su za pregovore poslije američkih predsjedničkih izbora krajem godine.

Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, ističe kako je sporazum uspio obuhvatiti ključne točke Trumpove protekcionističke politike. Međutim, Brkić ističe kako protekcionistička politika – teorijski gledano – ne može nikako odgovarati najvećem svjetskom gospodarstvu. "Podaci o američko-kineskoj trgovini već sada pokazuju da tu nema nikakvih opipljivih rezultata", naglašava Brkić. "Na području gdje Amerika gubi korak, a to je tehnologija, stvari se ne mogu poboljšati nikakvim mjerama protekcionizma i narušavanjem multilateralnog trgovinskog sustava", ističe Brkić refererirajući se na blokadu arbitražnog sustava pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Nema jamstava    
Kritičari sporazuma ističu kako je malo vjerojatno da Kina u samo dvije godine može toliko povećati uvoz američkih proizvoda. Dobar dio američkih ekonomista smatra i kako unatoč predviđenim američkim kaznama nema čvrstih jamstava da će sporazum biti implementiran na način na koji je napisan. Naime, Kinu ništa ne sprečava da na američke carine odgovori na isti način, što bi obje strane vratilo na početne pozicije. A najnoviji podaci kineske carine  za prošlu godinu pokazuju kako je trgovinski rat s Amerikom azijska ekonomska velesila jedva i osjetila.

Iako je izvoz u SAD pao za 12,5 posto spustivši se na 418,5 milijardi dolara, ukupni globalni izvoz povećan je za 0,5 posto. Međutim, uvoz američke robe srezan je gotovo 21 posto na 122,7 milijardi dolara unatoč ukidanju carina na najvažnije američke proizvode za kinesko tržište, soju i svinjetinu. Drugim riječima, utjecaj Trumpovih carina na kinesko gospodarstvo bio je znatno manji nego što se prije godinu i pol procjenjivalo. Svoju već čuvenu otpornost kineski su izvoznici dokazali većom prodajom na ostalim tržištima. Tako je izvoz u Francusku, Kanadu, Australiju, Brazil i države jugoistočne Azije rastao lani po dvoznamenkastim stopama. Samo u prosincu izvoz u Europsku uniju je povećan 6,6 posto na 40,1 milijardu dolara.

Nastavak usporavanja

Kinu čeka najniži rast BDP-a u 30 godina
S obzirom da će domaća i inozemna potražnja ostati usporena, Kina će 2020. ostvariti najsporiji ekonomski rast u posljednjih 30 godina, pokazuju rezultati Reutersove ankete među ekonomistima. Prema medijanu predviđanja 83 ekonomista, kineski BDP ove će godine porasti 5,9 posto. To će biti nastavak usporavanja drugog svjetskog gospodarstva po veličini koje je prošle godine, prema očekivanjima, ojačalo 6,1 posto. Kinesko gospodarstvo započelo je usporavati i prije uvođenja američkih carina prije 18 mjeseci. Naime, stroži regulatorni uvjeti kreditiranja kako bi se spriječilo preveliko zaduživanje doveli su do snažnog pada investicija. Nakon što je trgovinski rat sa SAD-om eskalirao, oslabilo je i povjerenje poduzetnika i potrošača. Analitičari smatraju da će vlada revidirati naniže svoja očekivanja rasta BDP-a.