Nakon sedam godina teških pregovora investicijski sporazum između Europske unije i Kine konačno je dovršen, no osim što ne rješava neke dugogodišnje europske probleme, taj dokument potencijalno donosi i novo frcanje iskri između Bruxellesa i Washingtona.

Prema najavama medija, dogovor o investicijskom sporazumu jučer su službeno trebali objaviti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i kineski lider Xi Jinping. Međutim, do zaključenja teksta službene potvrde još nije bilo.

Uklanjanje prepreka

Kako prenosi Financial Times, investicijski sporazum trebao bi ukloniti dio prepreka s kojima se europske kompanije trenutno suočavaju prilikom ulaganja u Kinu, poput specifičnih zahtjeva o mješovitim kompanijama ili ograničenja stranog udjela u kineskim kompanijama.

Branše u kojima je Bruxelles osigurao poboljšani pristup uključuju automobilsku industriju, zdravstvenu skrb, računalstvo „u oblaku“ te usluge u zračnom prijevozu, tvrde europski dužnosnici. Ostali dijelovi sporazuma trebali bi osigurati transparentnost dodjele subvencija i postaviti jasna pravila oko prisilnog transfera tehnologije. Iz Bruxellesa također poručuju kako je europska strana dobila i jamstva da kompanije iz EU-a neće biti diskriminirane u odnosu na kineske državne kompanije.

Peking je pak uspio isposlovati da se sadašnja razina pristupa stranaca u financijski sustav Kine ne povećava te je dobio veći pristup u sektorima proizvodnje i obnovljive energije. Valja naglasiti kako je ovaj sporazum po obimu mnogo skromniji od sporazuma o slobodnoj trgovini i ne rješava „vruća pitanja“ poput javne nabave i kineske hiperprodukcije čelika.

Međutim, sporazum u globalu obvezuje Peking da se pridržava globalnih ciljeva održivog razvoja i Pariškog klimatskog sporazuma i da ne smanjuje standarde zaštite okoliša radi privlačenja investicija. Bruxelles smatra sporazum pobjedom europskog stava da se dijalogom s Pekingom mogu postići rješenja, a ne povećanjem trgovinskih tenzija i sukobljavanjem, kao što je američki pristup.

Europski dužnosnici naglašavaju kako investicijski sporazum osigurava neke slične povlastice poput onih iz „Faze 1“ trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine koji je predsjednik Donald Trump sklopio u siječnju.

Strateška greška

No, ne misle svi da je Europa napravila odličan posao. Reinhard Bütikofer, predsjednik delegacije Europskog parlamenta za odnose s Kinom, u utorak je ocijenio ovaj sporazum kao „strateškom greškom“. U objavi na Twitteru je naveo kako je smiješno da europska strana pokušava prikazati uspjehom obveze na koje je Peking pristao u području zaštite radničkih prava.

Naime, kineska je vlada obećala da će raditi na ratifikaciji i implementaciji konvencija Međunarodne organizacije za rad (ILO).Drugi je problem kako će na ovo reagirati Washington. Naime, tim izabranog predsjednika Joea Bidena jasno je naznačio kako SAD želi multilateralni savez s EU i drugim zapadnim partnerima radi zajedničkog pritiska na Kinu, za razliku od Trumpova samostalnog trgovinskog rata.

U tom kontekstu europski poziv Bidenu za obnovu transatlantskog partnerstva zvuči neiskreno, ocjenjuje za FT Thomas Wright, analitičar Brookings Institutiona.