Dok je prije desetak godina Bruxelles zahtijevao od Španjolske proračunsku štednju, vlada u Madridu danas ima suprotan problem: kako povećati javnu potrošnju i iskoristiti 70 milijardi eura koji toj zemlji stoje na raspolaganju iz fonda za oporavak od koronakrize. Više novca dobit će samo Italija, a većina tih 70 milijardi eura predviđena je za povlačenje u vrlo kratkom vremenu, do 2023. godine, piše Financial Times.

U središtu strategije

“To je apsolutni prioritet, radi se o prilici za cijelu zemlju”, izjavio je u razgovoru za taj list španjolski ministar gospodarstva Gonzalo García Andrés. Novac iz europskog fonda za oporavak u središtu je ekonomske i političke strategije vlade socijalista Pedra Sáncheza koja je lani svjedočila potonuću BDP-a za čak 10,8 posto. Uspjeh iskorištavanja tog novca uvelike će odrediti i njegovu političku sudbinu na izborima zakazanima za kraj 2023. godine. Međutim, iznos koji je do sada stigao u Španjolsku daleko je manji od očekivanja.

Problem čak i nije toliko u samome Madridu – iskustva i ostalih država pokazuju koliko je zahtjevno apsorbirati toliki novac u tako kratkom vremenu. Problemi se protežu od složenosti i broja projekata, preko pregovora s Bruxellesom oko pravila do bojazni oko pravnih problema koji mogu proizaći zbog žurbe. Španjolska vlada za ovu je godinu predvidjela povlačenje 27 milijardi eura, smatrajući da će taj novac ubrzati ovogodišnji ekonomski rast za 2,6 postotnih bodova.

No, želje ipak nisu postale stvarnost. Europska komisija u kolovozu je uplatila Španjolskoj 9 milijardi eura predujma, a nedavno je Bruxelles podržao uplatu dodatnih 10 milijardi eura temeljem ispunjenja 52 reformska kriterija. No, najveća ovogodišnja reforma – izmjena radnog zakonodavstva – još nije usuglašena u vladajućoj koaliciji.

María Jesús Fernández, čelnica tamošnje udruge štedionica, smatra da će ove godine biti iskorišteno najviše 7 milijardi eura. A to će rast BDP-a za ovu godinu uvećati za najviše 0,6 postotnih bodova. “Utjecaj na BDP ne pojavljuje se kada je novac dodijeljen već kada je pretočen u realizirane investicije i učinkovito utrošen”, ističe Jesús Fernández.

Sve se to događa u vrijeme dok španjolsko gospodarstvo i dalje znatno zaostaje za predpandemijskim razinama. Primjerice, na kraju trećeg tromjesečja talijansko gospodarstvo bilo je 1,4 posto ispod razine prije krize, njemačko na 1,1, a francuskome je nedostajalo tek 0,1 posto. No, španjolski BDP bio je čak 6,6 posto ispod pretkrizne razine i vrijedio je kao i 2016. godine.

“Određeno vrijeme mora proći prije nego novac stigne u gospodarstvo: morate provesti natječaje, izabrati kompanije”, pojašnjava ministar García Andrés.

Nemaju se čega sramiti

Ministar smatra kako se Španjolska nema čega sramiti. Uz Portugal, među prvima je napravila nacionalni program oporavka i otpornosti, prva je u Bruxelles poslala plan na ocjenu te prva dobila odobrenje.

S druge strane, Bugarska, Mađarska, Poljska i Švedska još nisu ni dobile odobrenje za svoje NPOO-e, a Nizozemska ga tek treba poslati na ocjenu. Iako Madrid do 2023. planira utrošiti čak 54 milijarde (77 posto) od predviđenih 70 milijardi eura, analitičari ističu kako dosadašnja praksa povlačenja i iskorištavanja europskog novca ne ide u prilog takvim očekivanjima.

Naime, približno polovica od 60 milijardi eura iz europskih strukturnih fondova u razdoblju 2014. – 2020. još nije utrošena, pokazuju podaci Europske komisije.

”Stopa apsorpcije koju očekuju europske institucije ne čini se vrlo realnom”, kaže Chus Escobar, partnerica u španjolskom EY-u zadužena za javni sektor. Ona ističe kako je vlada neizravno priznala u prijedlogu proračuna kako polovica ovogodišnje svote iz europskog fonda za oporavak neće biti utrošena. Umjesto toga, iduće godine trebat će alocirati golemih 36 milijardi eura, dodaje Escobar.