Najveća ustavna kriza u Španjolskoj kratkoročno će se negativno odraziti na cijelu eurozonu, ocjenjuju analitičari. Međutim, razdoblje “pokazivanja mišića” Madrida i Barcelone polako prolazi, što bi trebalo donijeti snižavanje tenzija i pregovore o reformi političkih i ekonomskih odnosa, vjerojatno uz posredništvo Europske unije.

Rezultati idu parlamentu

Katalonski predsjednik Carles Puigdemont najavio je kako će tamošnji parlament proglasiti neovisnost te sjeveroistočne regije tijekom ovoga tjedna. Na nedjeljnom referendumu – obilježenom policijskim nasiljem – 90 posto od izašlih 2,26 milijuna birača glasovalo je za kidanje političkih veza sa Španjolskom. U obraćanju javnosti Puigdemont je kazao kako su građani Katalonije “zadobili pravo da imaju neovisnu državu. “Moja vlada, u sljedećih nekoliko dana, poslat će rezultate referenduma katalonskom parlamentu gdje leži suverenitet našeg naroda”, istaknuo je pred okupljenim pristašama katalonski čelnik. Parlament je već ranije najavio kako je spreman proglasiti neovisnost u roku 48 sati nakon referenduma.

Iako deklaracija o neovisnosti neće imati nikakvu pravnu težinu u međunarodnoj zajednici, španjolski premijer Mariano Rajoy suočio se s najdubljom političkom i ustavnom krizom u zemlji od završetka frankističke diktature i obnove demokracije prije 40 godina. Po presudi Ustavnog suda referendum o neovisnosti Katalonije je protuustavan jer je Španjolska u Ustavu iz 1978. definirana kao nedjeljiva država. Najava Carlesa Puigdemonta stoga je rukavica u lice Marianu Rajoyu koji po članku 155. Ustava ima ovlast smijeniti regionalnu vladu, raspisati izvanredne lokalne izbore i staviti Kataloniju pod privremenu upravu središnje vlade u Madridu.

Međutim, time bi zemlja ušla u nezabilježenu političku krizu. Rajoy je i pod pritiskom javnosti koja se protivi katalonskim težnjama. Tako je u uvodniku dnevnog lista El Pais u ponedjeljak stajalo kako je premijer pokazao “apsolutnu nesposobnost upravljanja krizom od njezina samog početka”. Da bi Madrid mogao krenuti tim smjerom i ukinuti autonomiju Katalonije dao je do znanja ministar pravosuđa Rafael Catala. Za to vrijeme financijska tržišta pozorno prate razvoj situacije. To se ponajprije odnosi na tečaj eura koji je oko podneva prema američkoj valuti oslabio 0,64 posto na 1,1737 dolara.

Josip Kokanović, valutni analitičar Admiral Marketsa očekuje da će euro nastaviti slabiti tijekom tjedna. “Katalonija je regija s najvećim BDP-om u Španjolskoj, pa bi proglašenje neovisnosti kod investitora i špekulanata na valutnom tržištu uzrokovalo strah od financijske nestabilnosti za cijelu Španjolsku, što bi naravno dovelo do prebacivanja kapitala u sigurna utočišta kao što su dolar i švicarski franak”, drži Kokanović.

“No taj pad ne bi trebao biti drastičan, stoga ne vjerujem da će doći do intervencije Europske središnje banke”, dodaje analitičar Admiral Marketsa. Indeks Madridske burze IBEX 35 nakon podneva bio u minusu 1,3 posto, a prinos na 10-godišnju obveznicu ujutro se popeo osam baznih bodova na 1,671 posto, najvišu razinu od srpnja. Zabrinutost ne čudi jer je Katalonija industrijsko i turističko središte Španjolske čijem gospodarstvu doprinosi s petinom udjela. Iako uživa široku autonomiju, Katalonija u zajedničku riznicu uplaćuje 19 posto proračunskih prihoda, što je ključno za otplatu španjolskog duga od 1,1 bilijuna eura.

Na rubu drame

Stoga se postavlja pitanje je li eurozona u slučaju raskida veza Katalonije i ostatka Španjolske na rubu još jedne dužničke drame? Prema sudu Luke Brkića, profesora međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, unatoč oporavku u posljednje 2,5 godine španjolsko je gospodarstvo još uvijek bremenito problemima. “S obzirom na ovakvu političku komplikaciju, morao bi se dogoditi utjecaj na cijelu eurozonu. No, razmjere još uvijek nije moguće prognozirati”, ističe Brkić. Međutim, očekuje da će se situacija ubrzo primiriti. “Mora doći do reformi, vjerojatno uz posredovanje Europske unije”, dodao je Brkić.

Analitičari globalnih investicijskih banaka također očekuju da će kriza biti razriješena s Rajoyevom ponudom za davanje još više autonomije Kataloniji. “Vjerujemo da rizik većih sukobljavanja u kratkom roku raste, uključujući potencijalno ozbiljne ekonomske štete”, napisali su u ponedjeljak analitičari Citibanka, a prenosi Reuters. Međutim, to nije najvjerojatniji scenarij, dodaju iz te američke banke.