Kako se temperature penju iznad 30 stupnjeva, povećava se i potreba za hlađenjem. Bečko energetsko poduzeće Wien Energie zato je proširilo svoju centralu za daljinsko hlađenje na Glavnom kolodvoru u Beču i stavilo je u puni pogon.
Centrala sada radi s 26 megavata snage hlađenja što odgovara otprilike učinku 7000 klima uređaja. Uz Glavni željeznički kolodvor u 10. gradskom okrugu Favoriten brojni uredi, hoteli i apartmani također će imati koristi od povećanja kapaciteta centrale.
Kako je rekao Peter Hanke, član bečkog poglavarstva za financije, gospodarstvo i bečkog gradskog koncerna Wiener Stadtwerke, u Beču se sve više oslanjaju na klimatski prihvatljivo daljinsko hlađenje kako bi održivo smanjili potrebu za energijom i emisiju CO2 te poboljšali kvalitetu života u velikom gradu.
Povećani kapaciteti
Otkako je 2013. godine puštena u rad s pet kompresijskih rashladnih uređaja koje napaja ekološka struja, centrala je proširena na još jedan kompresijski te apsorpcijski rashladni uređaj koji radi na otpadnu toplinu. Ugrađene su i dvije dizalice topline koje višak otpadne topline pohranjuju u sustav daljinskog grijanja.
Kako objašnjava Michael Strebl, predsjednik uprave bečkog energetskog poduzeća Wien Energie, potreba za klimatski prihvatljivim rješenjima za hlađenje raste s porastom temperatura. Grad Beč će uložiti oko 90 milijuna eura u ekološki prihvatljivu rashladnu tehnologiju do 2027. godine.
Klimatska prihvatljivost
Sustav koristi izmjenjivač topline za pretvaranje otpadne topline nastale tijekom procesa hlađenja u klimatski prihvatljivu toplinu i toplu vodu za oko 2500 kućanstava. Ova kombinacija štedi oko 50 posto CO2 u usporedbi s konvencionalnim klima-uređajima i proizvodi daljinsko grijanje gotovo bez emisija.
Osim centrale na Glavnom željezničkom kolodvoru, bečko energetsko poduzeće Wien Energie upravlja sa šest drugih centrala za daljinsko hlađenje te je izgradilo prsten za daljinsko hlađenje oko središta grada.
Sustav dug oko 30 kilometara tako na klimatski prihvatljiv način hladi dvjestotinjak zgrada, a brojka je u neprestanom porastu. Očekuje se da će se do 2030. kapacitet daljinskog hlađenja gotovo udvostručiti s 220 na 370 megavati snage hlađenja pokrivajući površinu od 7,3 milijuna četvornih metara.
Među zgrade koje se opskrbljuju centralnim hlađenjem spadaju Sveučilište u Beču, Narodna banka, Opća bečka bolnica, zgrada austrijskog parlamenta, gradska vijećnica, bečki muzej za primijenjene umjetnosti MAK, poslovni kompleks Austria Campus, bečka Državna opera, kao i brojni hoteli i stanovi u novogradnjama.
