Sve niži natalitet posljednjih godina rezultirao je prvim smanjenjem broja kineskog stanovništva nakon 50 godina što bi moglo imati značajne reperkusije na tamošnje gospodarstvo, posebice osobnu potrošnju.

Kako prenosi Financial Times, Kina će u narednim danima vjerojatno objaviti da ima manje stanovnika nego 2019. godine. Smanjenje broja stanovnika nije zabilježeno od velike gladi između 1959. do 1961. koju je donio ekonomski program “Veliki skok naprijed” Mao Ce-tunga.

Kina je 2019. objavila kako ima više od 1,4 milijarde stanovnika, ali bi podaci popisa iz 2020. trebali pokazati pad ispod te razine, tvrde upućeni izvori. Dosadašnje vladine procjene govorile su da će stanovništvo rasti sve do 2029. kada će dosegnuti 1,44 milijarde ljudi.

Odgađanje objave popisa

Popis stanovništva završen je u prosincu prošle godine, ali njegovi službeni rezultati još nisu poznati. Službena objava najavljena je za kraj veljače, pa je potom pomaknuta na početak travnja. No, 16. travnja glasnogovornik državnog statističkog zavoda kazao je kako objava kasni zbog “dodatnih pripremnih radnji”.

Kineska vlada rezultate popisa smatra osjetljivim podacima i neće ih službeno objaviti sve dok više vladinih institucija ne učini procjenu mogućih implikacija.

“Rezultati popisa imat će golemi utjecaj na to kako Kinezi percipiraju državu i rad različitih vladinih institucija. Zbog toga ih treba vrlo oprezno analizirati”, tumači za FT Huang Wenzheng, analitičar think-tanka Centar za Kinu i globalizaciju iz Pekinga.

Ako rezultati popisa uistinu pokažu da je broj Kineza opao, to će značiti da popuštanje restriktivnih mjera planiranja obitelji, uvedeno 2015. godine, ne daje rezultata. Analitičari smatraju kako će pad sugerirati da će Indija uskoro smijeniti Kinu na mjestu najmnogoljudnije države svijeta.

Indijaca je trenutno 1,38 milijardi. Pad broja stanovnika postat će dodatni uteg najvećoj azijskoj ekonomiji, ugrozivši niz ekonomskih planova, od osobne potrošnje do skrbi za umirovljenike. Problemi s natalitetom u Kini nisu od jučer. Prošle je godine rođeno malo više od 10 milijuna djece što je 15 posto manje nego godinu ranije. Inače, još 2019. rođeno je najmanje djece od osnutka NR Kine 1949. godine.

Potonuće broja novorođenčadi dodatno naglašava problem ubrzanog starenja kineskog stanovništva. Trenutno je oko 250 milijuna Kineza, odnosno petina stanovništva starija od 60 godina. Do 2050. to će biti trećina stanovništva, odnosno 480 milijuna Kineza.

Još prije deset godina broj radno sposobnih prvi put je smanjen, pa kineski demografi upozoravaju da će Kina najbrže u povijesti višak radne snage pretvoriti u manjak.

Kineska akademija društvenih znanosti u izvješću iz 2019. je navela da ako stanovništvo nastavi stariti ovakvim tempom, do 2035. državni mirovinski fond naći će se u financijskim problemima zbog premalo uplaćenih doprinosa.

Kineske obitelji već nekoliko godina smiju imati dva djeteta. No, studija objavljena 2017. je pokazala kako svaka druga obitelj ne namjerava imati i drugo dijete.

Vlada smatra da je to rezultat manjeg broja žena – izravne posljedice politike jednog djeteta u kojoj su roditelji više preferirali dobiti muško dijete – te skoka cijena dječjih potrepština. Realna kineska demografska slika vjerojatno je lošija od službenih statistika.

U izvješću objavljenom prije 10-ak dana središnja banka je navela kako stopa fertiliteta – prosječni broj djece po jednoj ženi – iznosi manje od 1,5. Procjene vlade kreću se oko 1,8.

Precijenjena stopa

“Gotovo je činjenica da je Kina precijenila stopu fertiliteta. Izazovi koje donose kineski demografski trendovi mogli bi biti veći od očekivanja”, navela je Narodna banka Kine.

Izvješće sugerira vladi potpuno napuštanje sadašnjeg pristupa “čekaj i promatraj” i potpuno liberaliziranje planiranja obitelji. “Popuštanje politike planiranja obitelji ima malo koristi ako nitko ne želi imati još djece”, ističe se u dokumentu.

No, izvor Financial Timesa blizak vladi koji je želio ostati anoniman pojašnjava kako poigravanje brojem stanovnika ima svoje korijene u želji lokalnih vlasti da dođu do većeg iznosa proračunskog novca.

Naime, središnji fiskalni sustav koristi podatke o broju stanovnika na određenom području prilikom određivanja proračunskih sredstava, primjerice za obrazovanje ili sigurnost, ističe FT-ov izvor.