Produbljivanje razvojnog zaostatka država u regiji u odnosu na srednju i zapadnu Europu te smanjena uloga Slovenije u regiji, neke su od glavnih konstatacija iz studije "Analitička predviđanja u 2014 – zapadni Balkan" slovenskog ekonomista Tineta Kračuna iz ljubljanskog Instituta za strateška rješenja (ISR) koje je u četvrtak prenio portal slovenskog Telekoma.

Predviđen rast BDP-a od 0,5 posto BDP-a (Hrvatska) do 4,6 posto (Kosovo) kod država u regiji prenizak je za smanjivanje njihova razvojnog zaostatka za zapadnom Europom koja će postizati slične stope rasta, navodi studija.

U četiri godine krize Hrvatska je izgubila čak deset godina razvoja, a stupanj razvoja iz predkrizne 2008. će postići tek 2020. godine, navodi među ostalim Kračun u studiji.

Ulazak Hrvatske u EU najbolje se odrazio na turizam, a najnegativnije na poljoprivredu, dok je javni dug države povećan na 64,7 posto BDP-a.

Problem s visokim javnim dugom imaju i druge države u regiji, osim BiH, navodi se u studiji.

"BiH je godinu završila s javnim dugom od 42,1 posto BDP-a i ove će ga godine smanjiti na ispod 40 posto, ali ima visoku 27-postotnu nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti u BiH ove će godine pasti na 25,5 posto, a lanjski rast BDP-a od 0,5 posto povećat će se na dva posto", navodi se u studiji slovenskog ekonomista koji smatra da trendovi pokazuju kako Slovenija gubi svoju nekadašnju ulogu u regiji, odnosno ekonomski utjecaj.

"Hrvatska je ulaskom u EU u očima stranih investitora osigurala nov položaj na zapadnom Balkanu. Strane tvrtke će u bliskoj budućnosti davati prednost Zagrebu pred Ljubljanom, kao centru za upravljanje regionalnih investicija. Unatoč tome, zapadni Balkan za Sloveniju i dalje ostaje najvažniji dio svijeta", navodi studija.

Kračun među ostalim ukazuje i na "novi geostrateški položaj Srbije" zbog partnerskih odnosa s Rusijom i Kinom i određivanja datuma za početak pregovora o članstvu s EU-om.