Osam slovenskih banaka u kojima su prethodnih mjeseci provođeni stresni testovi i nezavisna međunarodna revizija kvalitete njihove aktive trebati će 4,778 milijardi eura dodatnog kapitala, objavljeno je u četvrtak u Ljubljani.

Od toga se 3,12 milijarde eura odnosi na tri najveće banke koje su u vlasništvu države, iznijeli su na konferenciji za novinare ministar financija Uroš Čufer i guverner slovenske središnje banke Boštjan Jazbec. Kako bi te banke postigle odgovarajuću kvalitetu portfelja, dokapitalizirat će se sa dvije trećine iznosa u svježem novcu i jednom trećinom u obveznicama. Država već ima za to potrebna sredstva u svojim depozitima koje je osigurala na međunarodnom financijskom tržištu.

Slovenska vlada idućih će dana, odmah nakon što dobije formalnu suglasnost Europske komisije i Europske središnje banke, dokapitalizirati Novu Ljubljansku banku (NLB) i Novu Kreditnu banku Maribor (NKBM), a onda i Abanku, koje su u većinskom vlasništvu države, a njihovi loši krediti bit će uz državna jamstva preneseni na tzv. "lošu banku" koja će biti dokapitalizirana s 200 milijuna eura kako bi mogla funkcionirati, iznijeli su Čufer i Jazbec.

Na lošu banku bit će preneseno slabih kredita nominalne vrijednosti 4,5 milijarde eura, čija je realna vrijednost oko 1,6 milijarde, a slovenska vlada preuzela je prema Europskoj uniji obvezu privatizacije vodećih banaka u državnom vlasništvu budući da se njihova sanacija i čišćenje bilanci te dokapitalizacija tretira kao državna pomoć za koju treba odobrenje Bruxellesa.

Vlada je u četvrtak odobrila i sredstva u visini 445 milijuna eura za dvije banke koje su prije dva mjeseca ušle u postupak kontrolirane likvidacije, a riječ je o Factor banci i Probanci.

Do 2017. godine Slovenija će, sukladno obvezama prema Bruxellesu, privatizirati NLB, pri čemu može zadržati 25 posto udjela u toj banci plus jednu dionicu, dok će mariborska NKMB biti privatizirana u cijelosti.

Sanacija slovenskih banaka povećat će bruto zaduženost Slovenije na 75,6 posto BDP-a i neto zaduženost na 68,5 posto BDP-a, a uz sanaciju banaka potrebno je i razduživanje realnog gospodarstva te bolje upravljanje državnom imovinom i restrukturiranjem kako bi ponovno moglo doći do revitalizacije i gospodarskog oporavka, izneseno je na konferenciji za novinare nakon sjednice slovenske vlade.

Čufer i Jazbec su izjavili da će ostale banke koje su u privatnom vlasništvu svoju kapitalsku adekvatnost morati povećati do kraja lipnja sljedeće godine, pri čemu nije nužno da budu dokapitalizirane jer će kapitalsku adekvatnost moći povećati boljim poslovanjem ili uz pomoć matičnih banaka.

Računa se da će provedene mjere sanacije na osnovi zaključenih stresnih testova osigurati stabilno funkcioniranje bankarskog sustava i u slučaju najnegativnijih scenarija na međunarodnom financijskom tržištu do kraja 2015. godine.