Slovenija se na najnovijoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju svake godine objavljuje kanadski Fraser Institut, uvrstila na 111. mjesto među 157 država, podijelivši poziciju s Kinom i Nigerijom, što je njen najlošiji rezultat na toj ljestvici do sada.

Fraser Institut mjeri pet područja ekonomskih sloboda: veličinu države i visinu poreza, pravni sustav i vlasnička prava, stabilnosti novca, slobodu međunarodne trgovine te regulaciju poslovanja.

Na novoj ljestvici ekonomskih sloboda Slovenija se našla za 6 mjesta niže u odnosu na lani, a u zadnjih je nekoliko godina izgubila pedesetak mjesta. Sudeći po primijenjenim kriterijima, po ekonomskim je slobodama Slovenija najniže rangirana ekonomija u Europskoj uniji, ali i zemlja s najmanje ekonomskih sloboda od svih država nastalih na području nekadašnje Jugoslavije.

Lošiju ocjenu od Slovenije u Europi je dobila samo Ukrajina, koja zauzima 124. mjesto. Za Sloveniju su u analizi ekonomskih sloboda bili uzeti podaci iz 2013. godine. Prema njima je za postojeće ekonomske slobode dobila 6,44 bodova od najviše mogućih 10, jednako kao Kina i Nigerija.

Ispred Slovenije uvrštene su Bolivija, Maroko i Vijetnam, a neposredno iza nje Indija, Azerbejdžan, Brazil, Kamerun i Egipat.

Hrvatska je po ekonomskim slobodama ove godine svrstana na 84. mjesto, a tri prva mjesta na ljestvici Fraser Instituta zauzimaju Hongkong, Singapur i Novi Zeland.

Najpoznatiju ljestvicu država prema ekonomskim slobodama svake godine objavljuje američka zaklada Heritage Foundation, u suradnji s Wall Street Journalom. Na toj je ljestvici za ovu godinu Slovenija uvrštena u "zlatnu sredinu", plasiravši se na 88. mjesto među 178 država na ljestvici.

U analizama različitih ustanova zadnjih se godina kao nedostaci slovenskog gospodarstva navode previsok udio državnog vlasništva u gospodarstvu, nepregledna zakonska reguliranost nekih područja, nedovoljno elastično tržište rada, mala inovativnost i konkurentnost te nestimulativni okoliš za dolazak stranih investicija.