Posljedice grčkog bankrota za Sloveniju kao članicu eurozone ne bi bile pretjerano velike iako je ona sudjelovala u mehanizmima pomoći Grčkoj izravnim kreditima i jamstvima, prema ocjenama slovenskih dužnosnika i nekih financijskih analitičara.

Guverner slovenske središnje banke Boštjan Jazbec izjavio je kako je slovenski bankarski sistem stabilan i da domaće banke ne bi bile ugrožene čak ni u slučaju grčke nelikvidnosti.

Po njegovim bi se riječima bilo kakav gubitak vezan na grčko dugovanje rješavao u okviru eurozone, a primjer Grčke treba poslužiti kao lekcija da Slovenija mora odlučno nastaviti sa započetim aktivnostima reformi i prihvatiti politiku koja će poticati makroekonomsku i financijsku stabilnost.

Mediji u Sloveniji prenose ocjene analitičara da su eurozona, pa i njene periferne članice poput Slovenije, Italije, Španjolske i Portugala danas mnogo više spremne na izazove dužničke krize nego prije tri godine, te da se može dogoditi samo privremena teškoća s povećanjem kamata na dug slabijih članica eurozone.

Analitičar Marko Bombač kaže da bi najveći gubitnik u slučaju grčkog bankrota bila Grčka sama, ne samo zbog pada vrijednosti imovine njenih građana ako zemlja izađe iz eurozone, nego i zbog vjerojatnog zaustavljanja potrebnih reformi.

Europske države su izložene grčkom dugu sa oko dva do tri posto europskog BDP-a, dok je slovenska izloženost nešto veća, pa bi u slučaju da bankrotirana Grčka ništa ne vrati to značilo dodatno opterećenje od 750 eura po stanovniku, no zaboravlja se da je to manje od onoga koliko se godišnje iz proračuna izdvaja za mirovine, o čemu bi trebalo voditi više računa, upozorava taj analitičar koji posljedice mogućeg financijskog sloma Grčke za slovenske financije ne vidi takvima da se ne bi mogle kontrolirati.

Slovenski statistički zavod u međuvremenu je objavio podatak da izloženost Slovenije nije onakva kakva se spominjala zadnjih dana, te da se podatak od preko 1,5 milijardi eura odnosi ne samo na dug i jamstva koju je država dala Grčkoj, nego na ukupna sredstva koja su izdvojena u okviru mehanizama eurozone za pomoć svim članicama kojima je u okviru stabilizacije eura do sada bila potrebna pomoć.

Nekadašnji ministar financija Franci Križanič u vrijeme čijeg mandata je Slovenija odobrila Grčkoj kredit od oko 250 milijuna eura reagirao je na olako izrečenu ocjenu ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da možda treba zaboraviti na kredit dan Grcima ako ta zemlja bankrotira.

"Kredit dan Grčkoj nije izgubljen. Takvi se krediti ne otpisuju nego se rok otplate prilagodi mogućnostima dužnika", kazao je Križanič.

Po njegovim bi riječima u slučaju da Grčka proglasi nesposobnost vraćanja kredita to značilo da se njene obveze "reorganiziraju", kako bi se naplatili kasnije i da se nada da će Grčka i Europska komisija ipak naći kompromisni izlaz iz sadašnje situacije.