Slovenska vlada će po svemu sudeći preuzeti hrvatski model prepuštanja autocesta u privatne ruke. Kako piše slovenski dnevnik Finance, slovenski paradržavni fond SOD u čijem je vlasništvu upravitelj autocesta Dars, do kraja godine mora odlučiti o izboru savjetnika za monetizaciju autocesta kao što je to prethodno učinila i hrvatska vlada.

Veliki dugovi

Slovenska vlada naložila je SOD-u da prouči sve alternative daljnjeg razvoja Darsa i najoptimalnijeg načina za gradnju, upravljanje i održavanje autocesta. Kako sada stvari stoje, SOD je najbliži odluci davanja autocesta u koncesiju. Među onima koji se zanimaju za uzimanje koncesije je i velika američka financijska kuća JPMorgan koja isto zanimanje pokazuje i za hrvatske autoceste pa bi se moglo dogoditi da jedna i druga autocestovna infrastruktura prijeđu u ruke istog koncesionara.

Slovenci računaju da bi za oko 600 kilometara autoceste mogli dobiti ukupno oko tri milijarde eura, odnosno 30 do 40 milijuna eura godišnje. Sličnu sumu od koncesija na rok od 30 do 50 godina očekuju i u Hrvatskoj, ali za oko 400 kilometara autoceste više. Razlika je također u tome da je vrijednost slovenske koncesije nešto veća od ukupnih Darsovih dugova, dok su dugovi hrvatskih upravitelja autocestama, Hrvatskih autocesta i Autocesta Rijeka-Zagreb, nešto veće i kreću se oko 3,7 milijardi eura.

Darsova dobit je u prvih osam mjeseci ove godine, zahvaljujući prije svega naplati cestarina preko vinjeta i smanjenju troškova, skočila na 38,8 milijuna eura, što je otprilike suma za koju se vlada nada da će dobijati godišnje od koncesija pa se postavlja pitanje zašto ih uopće daje u koncesiju. Iako je srezao troškove i značajno smanjio dug u posljednje tri godine, Dars još uvijek mora vraćati skupe kamate pa se koncesija smatra rješenjem tog problema. Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb samo dobavljačima duguju više od 600 milijuna kuna, što pokazuje da se te tvrtke teško bore s nelikvidnošću. Osim toga, posljednje istrage Uskoka i Državnog odvjetništva u Hrvatskoj pokazuju i da su naslijedile teško breme korupcije i izvlačenja ogromnih količina novca prilikom gradnje autocesta u Hrvatskoj. To, međutim, nije omelo međunarodne kompanije zainteresirane za domaće autoceste pa se spominjala i brojka od 40 poduzeća iz cijelog svijeta koji bi bili spremni uzeti hrvatsku mrežu auotcesta u koncesiju.

Sušenje izvora

U pitanju je jedan od posljednjih djelova hrvatske "srebrnine", dok je Slovenija u nešto drugačijem položaju, budući da tek sada kreće u rasprodaju velikog broja poduzeća koji su do sada bili povezani međuvlasničkim odnosima gdje su na vrhu paradržavni fondovi poput spomenutog SOD-a.

Financijska kriza Sloveniju je pretvorila u problem, budući da je sušenjem financijskih izvora međusobna povezanost poduzeća postala jedan od glavnih problema. Trgovački lanac Mercator već su prodali hrvatskom Agrokoru, a slijede pivarska i strojarska industrija. Sličnim se argumentima služe i na hrvatskoj strani gdje ministri, poput Slavka Linića, često upozoravaju kako je potrebno privatizirati ako se želi održati financijska stabilnost države. Sndikati i civilne udruge protive se davanju autocesta u koncesiju, dok prometni stručnjaci upozoravaju da će budućeg koncesionara zanimati isključivo profit, što bi se moglo odraziti na smanjenje sigurnosti vozača.

Hrvatska ipak ima iskustva s koncesijima pa su autocesta od Zagreba do Macelja i Istarski ipsilon već neko vrijeme u koncesiji. Nagomilani dugovi upravitelja autocesta u dvije susjedne države mogli bi rezultirati da ih u koncesiju uzme isti koncesionar. Razlika je u tome što Dars mnogo više zarađuje na naplati cestarina preko vinjeta, dok Hrvatska već dulje vrijeme raspravlja kakav način naplate uvesti. Čini se da će to na kraju odlučiti koncesionar.

Izgradnja i ulaganje

Uloženo 37,3 milijarde kuna

Hrvatske autoceste su u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske. HAC je u razdoblju od 2001. do 2011. godine izgradio 575 km autocesta i 8 kilometara spojne ceste CP Karamatići-luka Ploče koju je predao na upravljanje Hrvatskim cestama. Trenutno HAC pod upravljanjem i održavanjem ima ukupno 868 km autocesta. Od 2001. do 2011. godine HAC je u izgradnju autocesta uložio ukupno 35,7 milijardi kuna, a u izvanredno održavanje 1,6 milijardi kuna, što je ukupno investicijsko ulaganje u autoceste od 37,3 milijarde kuna.