Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u srijedu u parlamentu da su sanacija bankarskog sektora i konsolidacija javnih financija prioriteti njene vlade koja je prošlog tjedna stupila na dužnost ponovno istaknuvši da su usporedbe Slovenije s Ciprom špekulativne i neutemeljene.

"Apsolutno smo svjesni da je sanacija bankarskog sustava naš prvi prioritet", rekla je Bratušek odgovarajući na zastupnička pitanja o gospodarskom i financijskom stanju Slovenije i medijskim špekulacijama o tome da bi Slovenija nakon Cipra mogla biti sljedeća manja članica eurozone koja će zbog loših kredita u svojim bankama morati zatražiti međunarodnu financijsku pomoć.

"Apsolutno smatram da su usporedbe Slovenije s Ciprom nepotrebne i neprimjerene. Naš bankarski sustav je siguran i stabilan. Depoziti u slovenskim bankama su sigurni, za njih jamči i država i nikakva panika u ovom trenutku nije potrebna", rekla je Bratušek, odgovarajući na više pitanja oporbenih zastupnika koji su ocijenili da do povećanja kamatnih stopa na slovenske državne obveznice na sekundarnom tržištu zadnjih dana dolazi i zbog promjene vlade te dilema vezanih za njenu buduću protukriznu politiku.

Bratušek je naglasila da Slovenija, po njenoj ocjeni, neće trebati međunarodnu financijsku pomoć. "Uvjerena sam da Slovenija neće trebati financijsku pomoć. Sposobni smo sami srediti stanje", naglasila je.

Premijerka Bratušek je zastupnicima zajamčila da će njena vlada nastaviti sa svim onim što je prijašnja vlada započela i što je bilo dobro pa tako provesti i zakon koji predviđa sanaciju bankarskog sustava preko tzv. "slabe banke", ali uz neke izmjene i u suradnji sa stručnjacima za to područje te da će u tom procesu veću ulogu imati i slovenska središnja banka. Na tome nova vlada, koja je tek stupila na dužnost, već intenzivno radi, dodala je Bratušek, zamolivši zastupnike na novoj vladi dadu vremena za doradu protukriznih mjera.

Bratušek je rekla da će za razliku od prijašnje vlade, koja je to zanemarivala, njena vlada nastojati potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Na području javnih financija vlada će, najavila je, nastaviti s politikom konsolidacije kroz racionalizaciju, a u krajnjem slučaju dopušta i mogućnost povećanja nekih poreza poput PDV-a.

Premijerka je upozorila da stanje državnog proračuna i financija koje je naslijedila od priješnje vlade "nije najbolje" te da će ovogodišnji proračunski deficit, po procjeni MMF-a, biti 1,5 milijardi eura, iako je Janšina vlada proračunom za ovu godinu planirala deficit od jedne milijarde eura, što je nerealno.

"Jedno je plan staviti nas papir, a sasvim je drugo to provesti", rekla je Bratušek, dodavši da se to odnosi i na uštede koje je prijašnji premijer postavio kroz smanjenje plaća u javnom sektoru, o čemu nije uspio postići dogovor sa sindikatima.

Bratušek je rekla da će o točnom stanju javnih financija koje je ostavila prijašnja vlada moći nešto reći tek nakon što svi ministri pregledaju stanje u svojim resorima, ali da je u državnom proračunu već za prva dva mjeseca 500 milijuna eura manjka, da se je vanjski dug Slovenije u godinu dana mandata Janšine vlade povećao s 46,9 posto BDP-a na 54 posto, a depoziti države u bankama smanjili na 1,2 milijarde eura.

Bratušek je rekla da će se Slovenija i ove godine morati dodatno zadužiti, ali o namjerama i planovima vlade u tom smislu nije željela konkretno govoriti.

Slovenska premijerka je na zastupnička pitanja odgovarala na početku redovne sjednice slovenskog parlamenta koja završava idućeg tjedna, a u utorak će slovenski parlament glasovati o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom. Tom prilikom u Ljubljani će biti i hrvatski premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Vesna Pusić, koje je slovenska vlada i službeno pozvala da prisustvuju činu ratifikacije.