Niska cijena nafte s kojom se trenutno suočavaju veliki proizvođači pojačala je pritisak na rusko gospodarstvo, a predsjedniku Vladimiru Putinu donijela – prema tvrdnjama inozemnih analitičara – najveću „glavobolju“ u 20 godina njegove vladavine.

Naime, Rusija raspolaže sa 142 milijarde dolara u državnom investicijskom fondu koje bi mogla upotrijebiti za ekonomske poticaje, ali je taj novac vlada namjeravala utrošiti u infrastrukturne projekte i povećanje životnog standarda. Kako piše Reuters, Putin je do sada politički „preživio“ nekoliko kriza, a sada se nalazi pred još jednom. Ali ova dolazi u osjetljivom trenutku kada pokušava konsolidirati vlast i osigurati si mandat sve do 2036. godine.

Pad BDP-a i do 15 posto

Kako je cijena nafte na najnižim razinama u dva desetljeća, rublja je jedna od valuta s najvećim padom vrijednosti tijekom ove godine. Procjene tamošnjih ekonomista govore da bi se ruski BDP mogao smanjiti i 15 posto ako cijena barela padne ispod 10 dolara.

pod kontrolom?

Zašto Rusija, koja broji 146 milijuna stanovnika, ima manje slučajeva koronavirusa nego Luksemburg?

Međunarodni monetarni fond nešto je optimističniji i predviđa pad ruskog gospodarstva u 2020. za 5,5 posto. Tatjana Evdokimova, analitičarka specijalizirana za Rusiji u banci Nordea, procjenjuje da bi prihodi od nafte i plina ove godine mogli pasti za 165 milijardi dolara što će prisiliti Kremlj da dublje zagrabi u devizne rezerve kako bi financirao javnu potrošnju.

Naime, proračun je baziran na cijeni nafte od 42 dolara, dvostruko više od sadašnje razine. Ekonomist Sergej Gurijev i profesor na pariškom Sciences Po smatra kako Rusiji ne slijedi ekonomski krah, ali će se životni standard stanovništva neminovno pogoršati. Naime, bivši ministar financija Aleksej Kudrin smatra kako će se broj nezaposlenih Rusa ove godine utrostručiti na 8 milijuna.

Jedna preporuka podebljala prodaju

Objavljeno zašto Rusi kupuju sve više soli

Zbog mjera izolacije s obzirom na 60.000 zaraženih koronavirusom i više od 500 preminulih, a koje su na snazi do 28. travnja, samo u Moskvi stopa nezaposlenosti u posljednja tri tjedna skočila je za 45 posto. Mali poduzetnici na rubu su snaga i neki od njih očekuju da uskoro slijedi val stečajeva malih tvrtki. „Vjerojatno neće biti onako loše kao 1991. prilikom propasti Sovjetskog Saveza. Ali bit će teško. Veliki prosvjedi vjerojatno se neće dogoditi, ali će stanovništvo biti na rubu“, ističe za Reuters jedan poduzetnik koji je želio ostati anoniman.

Pogoršanje ekonomske situacije već se odrazilo na Putinovu – do sada nespornu – popularnost među Rusima. Prema anketi agencije Levada, Putinovu politiku trenutno odobrava 63 posto građana, najmanje od 2013. godine.

Skroman paket poticaja

Za dobar dio kritika javnosti zaslužan je vladin paket poticaja gospodarstvu vrijedan, za ruske prilike skromnih, 2 bilijuna rubalja, odnosno 26 milijardi dolara. Vladini dužnosnici ističu kako je paket poticaja vrijedan 2,8 posto BDP-a, a mogao bi dosegnuti i 6,5 posto ako se ubroji proračunska potrošnja. Međutim, Natalija Orlova, glavna ekonomistica Alfa banke, procjenjuje da bi stvarni državni poticaji mogli iznositi svega 340 milijardi rubalja, odnosno – 0,3 posto BDP-a.

„Vlada smatra da stanovništvo ima ušteđevinu koja im omogućuje da izdrže nedostatak prihoda od mjesec ili dva. Da bi se Putin probudio, stvarno je potrebna katastrofa. On misli da je sve normalno, i to je zastrašujuće“, ističe Sergej Gurijev za Financial Times. Igor Dekanić, profesor na zagfrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu ističe za Poslovni dnevnik kako je veći dio ruskih naftnih bušotina odavno amortiziran, a i većina naftne industrije pod državnim je nadzorom.

„U tom kontekstu, izdržljivost ruske naftne industrije na nisku cijenu nafte jednaka je izdržljivosti cjelokupne ruske države. Rusiju svakako očekuje recesija jer 60 posto proračunskih prihoda ovisi o izvozu nafte i plina, no socijalne nemire ne očekujem jer je ruski čovjek naviknuo na ekonomske krahove“, ističe Dekanić.

Najranjivije na nisku cijenu nafte su male američke kompanije koje vade naftu iz škriljevca, dodaje taj stručnjak. „One će uglavnom bankrotirati, pa će ih preuzeti snažniji igrači. Stoga predviđam da američkoj naftnoj industriji slijedi val konsolidacije.

No, Amerikanci će biti fleksibilniji i zaustavit će istraživanja dok se cijene nafte opet ne oporave. Najotpornija na nisku cijenu nafte je Saudijska Arabija, no pod uvjetom da se odrekne prevelikih geopolitičkih pretenzija i smanji kupnju oružja“, mišljenja je Dekanić.