Iza europskog gospodarstva izgubljeno je desetljeće obilježeno slabašnim rastom, a još jedno takvo razdoblje moglo bi dodatno povećati ekonomske nejednakosti između regija i u konačnici dovesti do raspada eurozone, upozoravaju analitičari.
Deset godina od financijske krize europska ekonomija se oporavila, ali nije "procvjetala". Niska inflacija, niske kamatne stope i nizak rast BDP-a postale su već uobičajene za "stari kontinent". Sve do kraja prošle godine inflacija u području gdje se koristi euro bila je značajno ispod dva posto, cilja kojeg je postavila Europska središnja banka. U lipnju je pala na 1,3 posto. Prošlogodišnji rast BDP-a iznosio je 1,8 posto, a prognoze govore da će ove godine usporiti na 1,2 posto. Iduća godina mogla bi biti još gora s obzirom na sve izgledniji kaotični brexit.
S druge strane, iako je nezaposlenost u Europskoj uniji pala na pretkrizne razine, regije poput sjeverozapadne Španjolske, južne Italije i Grčke i dalje se bore s visokom nezaposlenošću. Velik broj europskih regija tek je započeo s oporavkom, objavili su analitičari nizozemske banke ING Bert Colijn i Joanna Konings, a prenosi CNN. Ekonomsko stanje u Europi stoga sve više podsjeća na japansko "izgubljeno desetljeće", razdoblje tijekom 90-ih obilježeno sporim rastom BDP-a i slabašnom inflacijom.
Posljedice tog razdoblja dugoročne stagnacije Japan još uvijek osjeća. Iako europsko gospodarstvo trenutno raste nešto brže od japanskoga, suočava se sa sličnim problemom, a to je starenje stanovništva. Ovakvo stanje može imati vrlo ozbiljne posljedice. Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING smatra da bi konačna posljedica mogao biti i raspad eurozone. Naime, još jedno desetljeće niskog ekonomskog rasta povećalo bi rastuće razlike između urbanih i ruralnih područja Europe, a to bi pak moglo dodatno povećati nezaposlenost mladih.
U konačnici nije isključen dodatni uspon populističkih stranaka i politička nestabilnost. "Dok smo se probudili i shvatili da je mnogo vremena već izgubljeno, rizik je postao visok", tumači Brzeski. Problem u europskim okvirima postaje još složeniji zbog ustroja institucija. Japan već tri desetljeća muku muči sa stagnacijom, a ima jednu vladu i jednu središnju banku. S druge strane, ekonomska i politička integracija Europe i dalje je nedovršen proces. Ni 20 godina od uvođenja zajedničke valute europske države nisu se uspjele dogovoriti o zajedničkoj fiskalnoj politici koja bi ojačala monetarnu uniju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu