Plaće češkim radnicima snažno rastu, a s obzirom da je Češka jedno od najstabilnijih europskih gospodarstava, za očekivati je da će se trend nastaviti i u idućim godinama.

No, povećanje životnog standarda ima i svoje loše strane po ekonomsku politiku zemlje. Od listopada do prosinca prošle godine prosječna plaća u zemlji dosegla je 31.646 kruna (1229 eura) što je nominalno osam posto više nego godinu ranije.

Ne radi samo tko neće
Prilagođene za inflaciju, plaće u Češkoj porasle su 5,3 posto, navodi Bloomberg. Rast plaća rezultat je najniže stope nezaposlenosti u Europskoj uniji od 2,2 posto, koliko je zabilježeno u ožujku ove godine. Za ilustraciju, najveći izvoznik u državi, proizvođač automobila Škoda, prošlog je mjeseca dogovorio sa sindikatima povećanje primanja – uključujući bonuse i prekovremene sate – za 20 posto. Sindikati, naravno, pozdravljaju ovaj trend. Josef Středula, čelnik najveće udruge sindikata u Češkoj kaže za Bloomberg kako će plaće rasti i idućih godina jer su troškovi rada i dalje nekoliko puta niži nego na Zapadu.

"U srednjem roku, a svakako u sljedeće tri do četiri godine, realno možemo očekivati rast plaća od tri do pet posto godišnje", kazao je Středula. Dok troškovi rada u Njemačkoj iznose 34,1 euro po satu, a na razini EU 26,8 eura, u Češkoj se kreću malo iznad 11 eura. Međutim, ne rastu plaće samo u privatnom sektoru, već i u javnom. Nakon što je u studenom vlada državnim službenicima povećala plaće za 10 posto, vlada je obećala uz veće mirovine i povišice liječnicima i nastavnicima. No, Češka si to može dopustiti za razliku od Rumunjske u kojoj plaće rastu 15 posto. Naime, Rumunjsku je Europska komisija upozorila zbog proračunske potrošnje, dok je Češka jedno od najstabilnijih europskih gospodarstava, a fiskalna pozicija jedno je od njezinih najvećih prednosti.

Bolji od Grka i Portugalaca
Porast životnog standarda u kojem su Česi već nadmašili Grčku i Portugal i približili se Španjolskoj odrazit će se na monetarnu politiku. Češka središnja banka (ČNB) više je puta napomenula kako će pregrijano tržište rada zahtijevati dodatne monetarne mjere kako bi se inflacija držala pod uzdama. Inflacija je ispod ciljane stope od dva posto, no veće plaće prisilit će kompanije da više troškove prebace na krajnje potrošače, kazao je u travnju Tomas Holob, glavni ekonomist ČNB-a.

Josef Středula ističe kako je stagnacija plaća neprihvatljiva. "Gospodarstvo se manje mora oslanjati na izvoz jednostavnijih proizvoda, kao što su automobilski dijelovi, i fokusirati se na napredniju tehnologiju i sofisticirane tipove proizvoda i odluka", smatra Středula. "Naš pritisak za rast plaća predstavlja najefikasniji oblik pritiska za tehnološku promjenu", smatra Středula.