Promet putnika u europskoj mreži zračnih luka porastao je za 21,1 posto u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine, a iako je još uvijek za 7,6 posto niži nego prije pandemije, pokazuje značajan oporavak, utvrdili su autori najnovijeg izvješća Europskog udruženja zračnih luka ACI Europe za travanj. Zračne luke u EU zabilježile su pak povećanje prometa putnika za 19,1 posto u travnju i ta je brojka za 8 posto ispod pretpandemijske razine. Unutar EU najveći rast imale su zračne luke na Islandu (14,5%), Cipru (11,9%), Grčkoj (11%) Portugalu (10,7%), Bugarskoj (8,7%) i Malti (8,4%), i one su premašile promet iz 2019., dok su najdalje od oporavka zračne luke u Sloveniji (-39,8%), Njemačkoj (-26,1%), Slovačkoj (-25,9%) i Češkoj (-23,7%).
Hrvatska nije ušla u to izvješće, budući da su zadnje službene brojke Državnog zavoda za statistiku one za ožujak, kad je ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio 374 tisuće putnika, 44,6 posto više nego u ožujku 2022.
Najbliže oporavku
U odnosu na ožujak 2019., promet je viši za 8,1 posto, a kako nema naznaka da brojke za travanj ne slijede trend rasta, Hrvatska će se svakako naći među dobitnicima na ovoj europskoj ljestvici. Autori izvješća napominju da je porast u travnju u odnosu na lanjski značajan s obzirom da su u 2022. u to vrijeme već bila ublažena ograničenja putovanja. Također, rezultati pokazuju da su odmorišna putovanja glavni generator rasta, kao i porast udjela niskotarifnih prijevoznika. “Travanj nas je doveo najbliže do potpunog oporavka putničkog prometa dosad. Uskršnji praznici potaknuli su potražnju, koja je očito nastavila prkositi inflatornim pritiscima, što je prilično značajno kad imamo na umu porast cijena zrakoplovnih karata. Ipak, nisu sve zračne luke imale jednaku korist, pa je samo 47 posto europskih zračnih luka zabilježilo potpuni oporavak broja putnika u odnosu na razdoblje prije pandemije. Na rezultate su utjecali i štrajkovi, sukobi u Ukrajini i porast konkurencije između zračnih luka”, izjavio je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe.
Istanbul vodi
Najveći rast pak bilježe nečlanice Unije u kojima je promet putnika porastao za 35,3 posto, i one su tek na 4,1 posto ispod prometa u 2019. Dok su zračne luke u Ukrajini izgubile sav putnički promet, a utjecaj osjeća i Moldavija (-19,9%), zračne luke u Rusiji (-2,8%) u travnju su bile blizu prometa prije pandemije, uslijed potražnje koja se prebacila na domaća tržišta i tržišta izvan EU. To je utjecalo na promet zračnih luka u Armeniji (+95,1%), Uzbekistanu (+75,4%) i Srbiji (+24,2%).
Istodobno, zračne luke u Turskoj (-1,5%) gotovo su se oporavile od pandemije, a rekorderi u rastu su Albanija (115,8%), Kosovo (53,7%) i Sjeverna Makedonija (21,7%).
Među najvećim aerodromima u Europi, najveći porast prometa u travnju bilježi Istanbul IST (10,8%), slijedi Palma de Mallorca (8,7%), Atena (+7,6%), Lisabon (+5,6%) i Dublin (+0,9%). U grupi zračnih luka koje godišnje imaju između 10 i 25 milijuna putnika, najveći rast u travnju imao je Porto, potom Milano BGY, Napulj, Málaga i Tenerife TFS. Beograd je s porastom od gotovo 24 posto prometa u travnju iza Sochija, Rodosa i Ibize u svojoj skupini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu