Skandali koji potresaju banku Credit Suisse pokrenuli su u Švicarskoj javnu polemiku koja je donedavno bila nezamisliva – treba li bankare kažnjavati zbog njihovih “nestašluka”.

Kako piše Reuters, Credit Suisse našao se pod svjetlima medijskih reflektora nakon što je u propasti američkog hedge fonda Archegos izgubio 4,4 milijarde franaka svojih klijenata. Zbog toga je banka u prvom tromjesečju zabilježila gubitak od 757 milijuna franaka.

Propušten najbolji kvartal

Kako su tvrdili upućeni izvori, Credit Suisse je Archegosu posuđivao novac za rizična ulaganja, a pri tome je tražio 10 posto kolaterala. Da nije bilo epizode sa Archegosom, Credit Suisse objavio bi najbolje kvartalne rezultate u zadnjih 10 godina, s dobiti od 3,6 milijuna franaka.

No, Archegos je bio kap koja je prelila čašu s obzirom da je u ranijoj propasti investicijske tvrtke Greensill Capital švicarska banka ostala bez 10 milijardi dolara. Prošloga je tjedna objavila da je uspjela vratiti većinu, odnosno 5,9 milijardi dolara, no to je neće previše spasiti od gomile tužbi koje su najavili klijenti.

No, to nisu jedini problemi. Američko tužiteljstvo istražuje ulogu banke u 2 milijarde dolara teškom korupcijskom skandalu u Mozambiku čiju je vladu Credit Suisse kreditirao.

Ovi skandali pokrenuli su najveću javnu polemiku u Švicarskoj još od reforme bankovnog sustava nakon financijske krize prije više od 10 godina.

U središtu polemike je ideja o ukidanju sadašnjeg “laissez-faire” modela u kojem su švicarski bankari praktički nedodirljivi, a njihovo kažnjavanje zbog loših odluka nije moguće. “Direktori banaka ne preuzimaju odgovornost za svoje odluke jer to i ne trebaju.

Ne postoje sankcije za loše upravljanje”, ističe parlamentarni zastupnik Zelenih, Gerhard Andrey. “Skandali koji su pogodili Credit Suisse narušavaju švicarsku reputaciju.

Naš prijedlog reforme znači da ako nešto pođe po krivu, menadžeri će odgovarati”, dodao je Andrey. Prijedlog Zelenih temelji se na britanskom modelu u kojem su čelnici banaka i investicijskih tvrtki izravno odgovorni za svoje odluke.

Ostali otišli znatno naprijed

O prijedlogu će u narednim danima raspravljati švicarski parlament. Sadašnja regulativa dopušta kažnjavanje bankara samo ako su izravno uključeni u nezakonite radnje, ali ne i za loše odluke koje su dovele do poslovnih gubitaka.

Glasnogovornik regulatorne agencije FINMA izjavio je kako ta institucija pozdravlja polemiku o “optimiziranju pitanja osobne odgovornosti”, dodavši kako su druga globalna financijska središta to pitanje uredila znatno naprednije od Švicarske.

No, kao i svaka reforma, i ova nailazi na otpore. Švicarska bankovna udruga smatra kako je sadašnji regulatorni okvir “dobro uravnotežen” i rigorozan te da bi bilo kakva izmjena trebala uzeti u obzir “posebnosti” švicarskog bankarstva.

Analitičari stoga smatraju da su male šanse da parlament usvoji prijedlog imajući u vidu važnost bankarstva za švicarsko gospodarstvo.