Podvarijanta omikrona koja bi, prema nekim istraživanjima, mogla biti zaraznija od originalne varijante koronavirusa, otkrivena je u 57 zemalja, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Varijanta koronavirusa omikron, koja se brzo širi i mutira, postala je dominantna varijanta u svijetu otkako je prvi put otkrivena na jugu Afrike prije deset tjedana.

Svjetska zdravstvena organizacija u tjednom epidemiološkom biltenu objašnjava da ta varijanta, koja predstavlja 93 posto svih uzoraka koronavirusa prikupljenih tijekom protekloga mjeseca, ima nekoliko podvarijanti: BA.1, BA.1.1, BA.2 i BA.3.

Podvarijante BA.1 i BA.1.1, prve identificirane verzije, danas čine više od 96 posto sekvenci omikrona unesenih u svjetsku bazu podataka GISAID.

No, primijećeno je i očito povećanje broja slučajeva podvarijante BA.2, koja nosi više različitih mutacija od originalne verzije, posebno na spike proteinu na površini virusa nužnom za prodor u ljudske stanice.

“Sekvence označene kao BA.2 do danas je u GISAID unijelo 57 zemalja”, naglašava WHO, dodajući da u nekim zemljama ta podvarijanta sada čini više od polovice sekvenci omikrona.

WHO je priopćio da se za sada malo zna o razlikama među podvarijantama te poziva da se provedu istraživanja o karakteristikama virusa, posebno njegovoj zaraznosti, sposobnostima izbjegavanja proteina imunološkog sustava i njegove virulentnosti.

Nekoliko najnovijih studija pokazalo je da je podvarijanta BA.2 zaraznija od originalnoga omikrona.

Maria Van Kerkhove, jedna od glavnih stručnjakinja WHO-a za covid, izjavila je u utorak novinarima da još ima malo informacija o podvarijantama, ali da neki početni podaci pokazuju da BA.2 ima “blago povećanu stopu rasta u odnosu na BA.1”.

Omikron uglavnom izaziva blaže oblike bolesti od prethodnih varijanti koronavirusa, a Van Kerkhove je izjavila da do sada ništa nije pokazalo ni da bi podvarijanta BA.2 bila opasnija.

Omikron osjetljiviji na imunosnu reakciju ljudi od delta varijante

Znanstvenici su identificirali mogući uzrok zbog kojega je zaraza omikronom blaža od zaraze ostalim varijantama koronavirusa.

Istraživanja su pokazala da je omikron osjetljiviji na imunosnu reakciju ljudi od delta varijante, objavili su istraživači iz Njemačke i Velike Britanije u časopisu Cell Research.

“U našem istraživanju prvi je put objašnjeno zašto infekcije omikronom rjeđe izazivaju teške oblike bolesti,” kazao je Martin Michaelis iz Odjela za bioznanost pri Sveučilištu u Kentu, čiji je tim proveo ovo istraživanje u Sveučilišnoj bolnici u Frankfurtu.

“Izgleda da omikron, suprotno od delte, ne uspijeva spriječiti zaražene stanice da proizvode i luče interferon”, prirodni protein zaslužan za imunosni odgovor koji je prisutan u svim ljudskim stanicama.

Zaražene stanice proizvode interferon. Pojednostavljeno, ove tvari služe kao glasnici koji, među ostalim, informiraju ostale stanice o prisutnosti virusa.

Delta se, po ovom istraživanju, pokazala ‘uspješnijom’ od omikrona kada je posrijedi sposobnost stanica da blokiraju proizvodnju interferona.

Interferon je važan za nespecifičan imunosni odgovor, odnosno za vrlo brzu i općenitiju reakciju imunosnog sustava u borbi protiv patogena.

Nespecifični imunosni odgovor treba razlikovati od specifičnog imunosnog odgovora kojemu je potrebno više vremena da se aktivira.

Specifičnim imunosnim odgovorom stvaraju se antitijela koja postoje da bi borila protiv određenog patogena.