Simpo iz Vranja, nekadašnji gigant u proizvodnji namještaja mogao bi prvi u Srbiji osjetiti oštricu Porezne uprave koja će po nalogu ministra financija Mlađana Dinkića neplaćeni dug za poreze i doprinose pretvoriti u vlasnički udjel države u toj kompaniji.

Veliki dužnik

Ova kompanija navodno godinama nije plaćala ni poreze državi, ni doprinose na plaće svojih zaposlenika. No Simpo, prema navodima lokalnih medija, nije samoinicijativno donio odluku o financijskoj nedisciplini. Zapravo je samo provodio zaključak vlade koja je mandat obnašala još 2008. godine kada je, budući da je država u Simpu držala udjel od 29 posto, odlučeno da će se sva dugovanja prema proračunu namiriti nakon privatizacije Simpa.

Zbog te odluke Simpo se u proteklom razdoblju nikada nije suočio s blokadom računa što nije uspjelo brojnim tvrtkama koje također nisu bile uredne u plaćanju obveza prema državi. Beneficiju ove naravi, neredovita plaćanja poreza i doprinosa, svojedobno su imale sve kompanije u državnom portfelju, no problem je, upozoravaju srpski mediji, što većinski paket dionica Simpa u stvari drže mali dioničari, pripada im više od 70 posto.

Model kojim bi se riješio dug Simpa prema državi još od proljeća je u suradnji s vodstvom kompanije rješavalo Dinkićevo Ministarstvo finacija. Po modelu koji je iznjedren, vlada Srbije navodno je trebala više nego udvostručiti svoj udjel u Simpu, zbog 50 milijuna eura potraživanja trebao je iznositi oko 66 posto. O daljnjoj sudbini Simpa odluku je trebala prošli tjedan donijeti vlada Srbije međutim, premijer Ivica Dačić neočekivano je to pitanje odgodio, maknuo je tu točku s dnevnog reda sjednice bez održane rasprave.

Poruka poreznika

Navodno su, prenose srpski mediji, tim postupkom ostali zatečeni nazočni na sjednici budući da je prijedlog modela izrađen u Ministarstvu financija uoči sjednice u redovnoj proceduri prihvatio Odbor za privredu. Samo četiri dana nakon Dačićeve odgode Ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama objavilo je opomenu Simpu uz uvjet da najkasnije 23. kolovoza, ukoliko dugovanje ne podmiri novčanom uplatom Poreznoj upravi, dostavi zahtjev za konverziju duga u kapital države. Ne provede li traženo račun će im biti blokiran, poručili su poreznici upravi Simpa.     

Na posljednju prijetnju poreznika uprava Simpa jučer je izvijestila da će 26. kolovoza dostaviti program restrukturiranja tvrtke podsjetivši kako je još u studenom prošle godine vladi Srbije upućena strategija razvoja kompanije i unapređenja poslovanja. Ne odbijaju, iznose, razgovor s mjerodavnim državnim adresama o pronalaženju obostrano prihvatljivog i mogućeg modela za podmirenje visokog duga. Međutim, upozoravaju, ne postoje opravdani razlozi za ikakvu blokadu poslovnih računa kompanije. Blokada bi ozbiljno ugrozila nastavak proizvodnje, donijela bi gubitak poslova po već potpisanim ugovorima s inozemnim i domaćim partnerima, ističu u Simpu i navode da bi takav potez državne administracije srušio teško stečeno povjerenje kod švedske Ikee, austrijske Kike te francuskog Boboa te ostalih trgovaca kojima isporučuju namještaj. Usto bi uništila i egzistenciju ne samo 4500 radnika unutar grupacije Simpa nego i brojnih tvrtki i njihovih dobavljača. Takav je alibi kojim još jednom vodstvo Simpa pokušava dobiti na vremenu. 

Ostalima reprogram   

Simpo je tek jedan od brojnih dužnika prema državi. Istodobno kada i Simpu Dačićevo ministarstvo izreklo je ovaj tjedan posljednju opomenu i Galeniki. Rada Kostić, pomoćnica direktora Porezne uprave Srbije uputila je poziv ostalim poduzetnicima koji duguju državi neka se što prije jave na dogovor za reprogram duga.  

Široka proizvodnja

Simpo je nastao 1963. da bi se po obujmu proizvodnje i izvozu u 40 zemalja u razdoblju 1980.-1990. ubacio među najveće proizvođače namještaja u Europi. Proizvodnju šire i na tekstil, tepihe, kemijsku i konditorsku industriju. Lansirali su i brend prirodne flaširane vode Rosa, prodan Coca-Coli. Razvijaju agrobiznis, stočarstvo i industriju prerade voća. Simpo je danas vodeći regionalni trgovac nameštajem i pratećom opremom, sa vlastitom logistikom i maloprodajnom mrežom koju čini 60 robnih kuća i prodajnih salona u 5 zemalja, izvozi na 30 tržišta.